Page 167 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 167

(1980. Dijalekatska geogra¿ja i dijalektoloãka leksikogra¿ja (1982. PovijesQa dijalektologija (1984. Dijalekt i kQjiåevQi je]ik (1988. Dijale-katske i]oglose Qa Krvatskom je]iþQom Srostoru

Dijalekatska morfologija i tvorba rijeþi (1996.

IQoje]iþQi utjeFaji u Krvatskim dijalektima i Dija-lekatska siQtaksa (2000. DijalekatQe migraFije i Mate Hraste kao dijalektolog (2008. . Graÿa se s tih znanstvenih skupova postupno objavljuje u Akademijinu Hrvatskom dijalektoloãkom ]borQiku . Posljednji je zbornik izašao 2009. godine. -edna je od vrlo vaånih djelatnosti Odbora rad na projektima lingvistiþke/dijalektološke geogra¿- je. Toj svrsi sluåe prvenstveno dijalektološki atlasi. Dijalektološki su atlasi tako zasnovani da se barem do neke mjere prevlada tradicionalna oka-zionalna dijalekatska geogra¿ja sa svrhom da se dobiju cjelovitiji i sustavniji uvidi u dijalekatsko stanje i dijalekatski razmještaj na obuhvaüenim po-druþjima s komparabilnim moguünostima. Tako su izmeÿu ostalih nastale i objavljene u Akade-mijinim izdanjima i ove karte: Dijalekatska karta SR Hrvatske (%oåidar )inka i Karta þakavskog Qarjeþja (%oåidar )inka i Milan Moguš . Naša su glavna sadašnja nastojanja u dijalekatskoj geogra¿- ji usmjerena k izradbi dijalektoloških/lingvistiþkih atlasa kao najvišem stupnju i izrazu lingvistiþke geogra¿je. Dijalektološki/lingvistiþki atlasi imaju svrhu da metodama lingvistiþke geogra¿je pruåe dijalekatsku sliku na obuhvaüenom podruþju. Od akademika Mirka Deanoviüa (1890. – 1984. potekla je zamisao o izradi LiQgvistiþkog atlasa Sredo]emlja (AtlaQte LiQguistiFo Mediterra-Qeo ALM Prva (ogledna knjiga Atlasa objavlje-na je u Veneciji 1972. a sva skupljena i obraÿena graÿa pohranjena je u )oQda]ioQe Giorgio CiQi u Veneciji i spremna je za objavljivanje. Zaþetnik i animator toga velikog lingvistiþkog pothvata Mir-ko Deanoviü nije doþekao ostvarenje svoje velike zamisli.

Danas se radi na ovim dijalektološkim/lingvi-stiþkim atlasima: Hrvatskom dijalektoloãkom atla-su (HDA OSüeslaveQskom liQgvistiþkom atlasu (OLA EuroSskom liQgvistiþkom atlasu (ELA ili ALE i OSüekarSatskom dijalektoloãkom atlasu

(O.DA . Sve su to meÿunarodni zadatci i obveze u kojima participira i naša Akademija.

Posebna komisija za OLA izradila je i objavi-la Ionološke opise svih punktova OLA: )oQoloãki oSisi srSskoKrvatskiK KrvatskosrSskiK sloveQaþkiK i makedoQskiK govora (1981. . Za OLA je izraÿeno karata za oko šest svezaka atlasa svaki s pedesetak do šezdesetak karata. U njima su sudjelovali pred-stavnici Hrvatske akademije (Dalibor %rozoviü %oåidar )inka i Antun Šojat a danas rad na atla-sima vodi proI. dr. Mira Menac-Mihaliü sa surad-nicima koji obraÿuju svu atlasnu dijalekatsku gra-ÿu s hrvatskoga jeziþnoga podruþja s potrebnom lingvistiþkom interpretacijom i kartogra¿ranjem graÿe. -edno je zasjedanje Meÿunarodne komisije za OLA odråano u Hrvatskoj posljednji je sasta-nak odråan 2010. godine u So¿ji. U okviru rada na OLA Hrvatska je akademija objavila (2007. 4.a svezak toga OSüeslaveQskog liQgvitiþkog atlasa s graÿom od 67 praslavenskih osnova i s odrazima na 853 razliþita slavenska punkta sa zemljovidima komentarima i legendama i s þetiri srodne karte. Sudjelovanje þlanova Hrvatske akademije i u ELA je znatno. U þetiri dosad objavljena sveska ne-koliko je karata prireÿeno radom predstavnika naše Akademije (Dalibor %rozoviü i drugi . Davani su i svi potrebni podatci s teritorija Hrvatske i hrvatske dijaspore i za ELA tako da je i našom suradnjom uznapredovao rad na tom iznimno ambicioznom pothvatu lingvistiþke geogra¿je sa svrhom da pruåi sliku stanja i odnosa u europskim jezicima. Sliþni su poslovi uraÿeni i za O.DA s velikim brojem veü gotovih karata i više objavljenih svezaka. HDA je posebno privlaþan za hrvatsko go-vorno podruþje zbog velike dijalekatske izdiIe-renciranosti narodnih govora štokavske þakavske i kajkavske pripadnosti s veoma naglašenim meÿu-dijalekatskim preklapanjima i veoma neujednaþe-nom dijalekatskom evolucijom. Za HDAmreåa je obuhvaüenih punktova znatno gušüa nego za druge. Na podruþju Republike Hrvatske izabrano je oko 250 terenskih punktova a na podruþju hrvatske di-jaspore (Italija Austrija Maÿarska ýeška Slovaþ-ka Rumunjska još dvadesetak punktova. Veüina je punktova veü terenski obraÿena a provodi se i

hazu.indd 167 11.04.2011. 0