Page 168 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 168

digitalizacija dijalekatske graÿe. U ukupnoj dija-lektološkoj djelatnosti Akademije stalna je briga posveüena dijalektološkoj leksikogra¿ji.

Uz mnoge su dijalektološke opise objavljene i zbirke dijalekatskih rijeþi a neki su Akademijini suradnici izradili i objavili i opseåne dijalektološke rjeþnike (u Akademiji i izvan nje . Najpoznatiji su -urišiüev RjeþQik govora otoka Vrgade (1973. i

ýakavisFK-deutsFKes LexikoQ Mate Hraste i Petra Šimunoviüa (1979. te Šimunoviüev najopseåniji

RjeþQik braþkiK þakavskiK govora (prvo izdanje 2006. i 2009 drugo izdanje .

U vezi s þakavskim narjeþjem akademik Šimu-noviü izradio je knjigu ýakavska þitaQka s akcenti-ranim tekstovima sa stotinjak punktova prikazba-ma tih tekstova priruþnim rjeþnikom i kompletnom bibliogra¿jom (u tisku .

U nastojanju da se sustavno prikupi i po odreÿe-nim kriterijima sistematizira i obradi te izda u obliku rjeþnika dijalekatsko blago uAkademiji je pokrenu-ta izradba ýakavskoga rjeþQika i RjeþQika KrvatskiK kajkavskiK govora (v. u poglavlju o leksikogra¿ji . Posebno valja upozoriti na aktivnost þlanova Akademije oko jeziþne problematike istarskog prostora i susreta jezikƗ na tom poluotoku. Nakon G. I. Ascolija i A. Ivea o problemu predmletaþkog istarskog svoja gledanja iznosi Petar Skok u rado-vima CoQtributioQ j lptude de listriote SrpvpQi-tieQ i CoQsidpratioQs gpQprales sur le Slus aQFieQ istroromaQ . Istroromanskim se govorima sustavno bavio Mirko Deanoviü. Nakon Deanoviüa prouþa-vao je dopisni þlan Pavao Tekavþiü i druge istro-romanske govore poglavito vodnjanski opisujuüi današnju njegovu strukturu genezu bilateralne i multilateralne utjecaje u Istri te romansku strati¿- kaciju (DaQaãQji istroromaQski dijalekt VodQjaQa LimSortaQ]a e liQteresse degli studi istroromaQ]i Ser la liQguistiFa romaQ]a e geQerale Nekoliko godina P. Tekavþiü je obraÿivao takoÿer objavlje-ne rovinjske literarne tekstove i to sa stilistiþkog semantiþkog i pragmatiþkog gledišta. Vrlo je zapa-åena bila monogra¿ja A. .ovaþeca o istrorumunj-skim govorima i rjeþnikom tih govora te knjige Gorana )ilipija o etimologijama istrorumunjskih govora (objavljeno pet knjiga .

— ONOMASTI.A

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti po-klanja onomastici skrb i pozornost od poþetka svo-jega djelovanja. U Akademijin RjeþQik od prvoga sveska unosi se i obraÿuje onomastiþka graÿa što je znanstvena kritika isticala kao vaånu odliku toga kapitalnog leksikograIskog djela. Onomastiþku graÿu po naravi svojega sadråaja donose Codex diSlomatiFus StariQe i druge Akademijine edicije. Njoj posveüuju zapaåene rasprave T. Maretiü (o osobnim imenima i prezimenima i P. Skok (o sup-stratnoj i povijesnoj toponimiji u prvom redu . P. Skok unosi i obraÿuje onomastiþku graÿu u svojem

Etimologijskom rjeþQiku .

Spomenuta je djelatnost stvarala uvjete za or-ganiziraniji rad. Nakon Drugoga svjetskog rata u okviru Akademijina -adranskog instituta a zatim u Akademijinu Institutu za jezik pokrenut je rad na skupljanju toponomastiþke graÿe zapadne Istre i kvarnerskih otoka (%. -urišiü koja je bila nasilno talijanizirana te na obradi toponimije hrvatskih oto-ka (P. Skok odnosno na ispisu prezimena s popisni-ca puþanstva 1948. (V. Putanec/P. Šimunoviü iz ko-jih je tiskan Leksik Sre]imeQa SR Hrvatske (1976. U Akademiji je osnovan Odbor za onomasti-ku (1950. koji je ukljuþen u Meÿuakademijski odbor za onomastiku (osnovan 1955. o kojemu je skrbila naša Akademija. Taj rad proširen je su-radnjom s Meÿunarodnim onomastiþkim vijeüem u Leuvenu (%elgija i s Meÿunarodnom komisi-jom za slavensku onomastiku pri Meÿunarodnom slavistiþkom komitetu. Godine 1965. pokrenut je þasopis OQomastiFa JugoslaviFa s uredništvom u našoj Akademiji. Taj je þasopis znatno utjecao na razvitak onomastiþke misli na okupljanje onoma-stiþkih struþnjaka i na stvaranje onomastiþkoga pomlatka. Do godine 1991. izašlo je 14 svezaka toga þasopisa. Tada þasopis mijenja ime u )olia oQomastiFa CroatiFa ostavši otvoren za meÿuna-rodnu suradnju. Od 1992. do danas izašlo je 18 svezaka s vrlo pozitivnim recenzijama u onoma-

hazu.indd 168 11.04.2011. 0