Page 165 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 165

sa svim potrebnim podatcima o rukopisu. ŠteIani-üeve je opise Akademija objavila u dvije knjige Iolio-Iormata: Glagoljski rukoSisi JugoslaveQske akademije I dio Uvod Biblija ASokri¿ i legeQ-de Liturgijski tekstovi Eg]orFi]mi i ]aSisi Mo-litveQiFi 7eologija CrkveQi govori (Komiletika Pjesme -AZU 1969.; II dio ZborQiFi ra]liþitog sadråaja Regule i statuti Registri Varia IQdeksi Album slika -AZU 1970. Album sadråi Iaksimile karakteristiþnih stranica pojedinaþnih rukopisa. Izbor slika temelji se ponajprije na paleograIskom kriteriju pri þemu „nije zanemarena ni teånja da se dade cjelovitija slika evolucije hrvatske glagoljske pismenosti od ;II. do ;I;. stoljeüa“ (ŠteIaniü . Paralelno s opisivanjem Akademijine zbirke glagoljskih rukopisa Vjekoslav ŠteIaniü opisivao je glagoljske rukopise rodnoga otoka .rka koji je stoljeüima bio „eldorado hrvatske glagoljske knjige“. Njegov opis obuhvaüa 255 glagoljskih rukopisa. Objavila ga je Akademija kao 51. knji-gu Djela -ugoslavenske akdaemije Zagreb 1960. ŠteIaniüevi opisi glagoljskih rukopisa otoka .rka i Akademijine zbirke daju „solidnu bazu za sve-strano prouþavanje hrvatske glagoljske pismenosti i knjiåevnosti“. Po vlastitom priznanju ŠteIaniü je na opisima radio godinama s velikom ljubavlju otkrivajuüi u svakom i najmanjem rukopisu po koji novi podatak dajuüi novo svjetlo „našeg razvitka i našeg narodnog biüa“.

Na Akademijin poticaj popisivani su glagolj-ski rukopisi „na terenu“ a Akademija je popise objavljivala u svojim izdanjima. U StariQama su objavljeni PoSisi glagoljskiK kodeksa u Zadarskoj QadbiskuSiji koje su priredili V. C. Cvitanoviü P. Vlasnoviü A. Strgaþiü a Akademija objavila u

StariQama 42 (1949 i 43 (1951 . Glagoljske sSo-meQike otoka Vrgade koje je popisao %. -urišiü Akademija je objavila u Radu 327 (1962 . U za-sebnoj knjizi Akademija je 1957. godine objavila

âibeQske glagoljske sSomeQike koje je u latinicu prenio Ante Šupuk: ukupno 240 isprava što ih je ispisalo 47 popova glagoljaša u razdoblju 1547. ௅ 1774. godine u 13 sela šibenske okolice. Time je opovrgnuta tvrdnja da je Šibenik što se glagoljice tiþe tabula rasa

U temeljna djela što ih je Akademija objavila ide monumentalno djelo Glagoljski QatSisi akade-mika %ranka )uþiüa raspaþano ubrzo nakon što je izašlo 1982. godine. To je prvi put da su glagoljski natpisi objavljeni samostalno u posebnoj knjizi. U dotadašnjim izdanjima glagoljski su natpisi objav-ljivani zajedno s ostalom epigraIskom pa i drugom graÿom. Obuhvaüeni su natpisi u tadašnjoj -ugosla-viji ali najveüma potjeþu iz Hrvatske i penju se do tisuüu jedinica. Više od polovice otkrio je %ranko )uþiü nakon II. svjetskog rata prošavši uglavnom pješice þitav glagoljaški teren. Glagoljski su epi-graIski spomenici prvorazredna vrela za kulturnu povijest jer su kamen i zid postojani i nepomiþni natpisi obiþno ostaju ondje gdje su i nastali – na mjestu klesanja i urezivanja.

Monumentalnim djelima iz glagoljaške pro-blematike treba dodati djelo Glagoljski fragmeQti IvaQa Berþiüa u Ruskoj QaFioQalQoj biblioteFi koje je 2000. godine u dvije knjige objavila Akademija zajedno s Ruskom nacionalnom bibliotekom i Sta-roslavenskim institutom: )aksimili i OSis fragme-Qata . Priredila i Iragmente opisala Svetlana O. Vi-alova. Time je makar posredno u obliku Iaksimila – u domovinu vraüen dio iznimnoga hrvatskoga kulturnoga blaga što ga je marljivo strpljivo s lju-bavlju poštovanjem i uz odricanje prikupio uþeni Zadranin Ivan %erþiü od 1867. godine pravi þlan Akademije. -er nakon Akademijine %erþiüeva je zbirka najbogatija rukopisima (pogotovo glagolj-skim tiskanim knjigama .

.oliko Akademija poklanja paånje glagoljskoj baštini od svojega utemeljenja do naših dana po-kazuje to što je o svojoj 125. obljetnici 1991. obja-vila Iaksimil (Iaksimilnu reprodukciju jedinoga oþuvanoga primjerka inkunabule – glagoljskoga

Brevijara So ]akoQu rimskoga dvora 1491.; time je obiljeåila i 500. obljetnicu njegova izlaska iz tiska. Akademija je 1994. godine obiljeåila 500. obljetni-cu glagoljskoga SeQjskoga misala objavljivanjem njegova Iaksimilnoga pretiska. (Anica Nazor

hazu.indd 165 11.04.2011. 0