Page 164 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 164

Vjekoslav ŠteIaniü poþetkom svibnja 1969. godine potpuno obradio 208 a poluobraÿenih i neobra-ÿenih je 90 isprava u razdoblju od 1100. do 1500. god. Pribavio je velik broj Iotogra¿ja isprava: mno-ge se nalaze uz obraÿene (ili poluobraÿene pa i uz neke neobraÿene isprave ili pisma. )otogra¿je su dragocjene i za identi¿kaciju isprava kao i za pa-leograIske i druge detalje studija a neke od njih bit üe danas veü jedini ostaci izgubljenih isprava. Npr. þini se da je oveüa skupina senjskih glagoljskih isprava sva izgubljena za vrijeme II. svjet. rata a u Ivšiüevoj su zbirci njihove Iotogra¿je.

Stjepan Ivšiü nije dospio dovršiti svoj rukopis. Na Akademijin poticaj temeljit izvještaj o Ivšiüevu rukopisu AFta CroatiFa sastavio je Vjekoslav Šte-Ianiü najbolji poznavalac glagoljskih spomenika i poštovalac djela Stjepana Ivšiüa i pismeno ga podnio Akademiji 5. svibnja 1969. godine u kojem je napisao:

„Cijela Ivšiüeva graÿa AFta CroatiFa s napo-rom koji je u nju uloåen nastala je ne samo Qa iQiFijativu Akademije od god Qego i Qje]i-Qim stalQim SotiFajem SrogramiraQjem i Somo-üu Ova je ]birka i]rasla i] AkademijiQe arKivske ]birke u kojoj ima So SriliFi ãto origiQalQiK ãto SreSisaQiK KrvatskiK akata ... Pored toga zna-juüi s kakvom je solidnošüu Ivšiü radio moramo biti sigurni da onaj dio na kojem je direktno radila Ivšiüeva ruka zasluåuje naše potpuno povjerenje: on je za krupnu stepenicu podigao nauþni rang u prireÿivanju akata u poredbi s takvim poslom kod nas prije njega.“ ŠteIaniü je predloåio Akademiji da otkupi þitav Ivšiüev rukopis AFta CroatiFa i da „što prije jednom struþnjaku (ili dvojici povjeri zadatak da pripremi za štampu prvu knjigu AFta CroatiFa koja bi obuhvatila akta od 1100. do 1527. na bazi Ivšiüeva materijala i metode“. Akademija je prijedlog prihvatila otkupila je rukopis i pripremu povjerila ¿lologu -osipu %ratuliüu i (po potrebi historiþaru Miroslavu .urelcu.

Veü je .ukuljeviüevo izdanje pokazalo od ko-like su nacionalne vaånosti AFta CroatiFa . Histo-riþar )erdo Šišiü ocijenio je: „.olikogod su Iura regni ... od eminentne politiþke koristi za hrvatski narod toliko su Acta Croatica njegov kulturni po-

nos. To je najljepša i najpotpunija zbirka hrvatskog narodnog govora u srednjem vijeku i þitavo ;VI. stoljeüe ... Ovako opseånu zbirku sredovjeþnih isprava pisanih åivim narodnim govorom ne moåe da pokaåe ni jedan drugi slavenski narod.“ Zato je Šišiü nakon Šurminova izdanja AFta CroatiFa kojim nije bio zadovoljan ocijenio da „svakako treba -ugoslavenska akademija da priredi i izda novo dostojno izdanje ali u struþnoj redakciji“. Istu je ocjenu ponovio Vj. ŠteIaniü: „Izdati novo izdanje Acta Croatica stari je dug -ugoslavenske akademije“.

Nakon II. svjetskog rata Akademija je inicirala struþno i sustavno opisivanje i najnuåniju restaura-ciju starih rukopisa smatrajuüi da je inventariziranje i opisivanje rukopisne baštine „prvi uvjet za sva-ko nauþno obraÿivanje naše prošlosti“ (ŠteIaniü . .oncem 1948. godine poþela je s opisom rukopisa pohranjenih u svojemArhivu. Opis zbirke üirilskih rukopisa povjerila je najboljem poznavatelju istih Vladimiru Mošinu. Akademijina se zbirka sastoji od dvjestotinjak rukopisa (i nekoliko starih tiska-nih knjiga ponajviše juånoslavenskih: bugarskih makedonskih srednjovjekovnih srpskih i kasnijih s podruþja Srbije %osne i Hrvatske pa spomeni-ka pisanih hrvatskom üirilicom s dubrovaþkoga i poljiþkoga podruþja. Vremenski ti su spomenici nastali u razdoblju od ;II. do ;;. stoljeüa. Aka-demijina zbirka üirilskih rukopisa „zauzima þasno mjesto meÿu poznatim kolekcijama ove vrste“ (V. Mošin . Mošin je najprije sastavio a Akademija 1952. godine objavila paleograIski album vaåan za studij juånoslavenske paleogra¿je i ornamen-tike üirilskih rukopisa jer je sastavljaþ albuma vodio raþuna i o ornamentici rukopisa (V. Mošin

ReSrodukFije II. dio. -AZU 1952 . Detaljan opis rukopisa objavljen je tri godine kasnije (V. Mošin

ûirilski rukoSisi JugoslaveQske akademije I dio OSis rukoSisa -AZU 1955. .

Akademijinu zbirku glagoljskih rukopisa opi-sao je Vjekoslav ŠteIaniü. .ao što je veü spome-nuto Akademijina je zbirka najbogatija na svije-tu; posjeduje 443 glagoljska rukopisa od kojih su oko 157 Iragmenti ne ubrajajuüi listine. Gotovo svaki ŠteIaniüev opis zapravo je mala monogra¿ja

hazu.indd 164 11.04.2011. 0