Page 160 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 160

skoj djelatnosti i u znanstvenom i u organizacij-skom smislu brinuo i brine se poseban Odbor za leksikogra¿ju kao radno tijelo Razreda. O svojoj djelatnosti Odbor podnosi izvještaje Razredu i objavljuje ih u LjetoSisu . Odbor je u posljednje vrijeme bio angaåiran na organiziranju nekoliko znanstvenih skupova o hrvatskim leksikogra¿ma starijega razdoblja (npr. o -oakimu Stulliju o Ar-deliju della %elli odnosno o leksikogra¿ji i leksi-kologiji s ovim glavnim temama: RjeþQik i druãtvo

(1989. 7eorija i Sraksa i]rade jedQoje]iþQiK Kr-vatskiK rjeþQika (1993. OtvoreQa SitaQja Krvatske leksikogra¿je (1997. te PovijesQa leksikogra¿ja i

DigitalQe metode u leksikogra¿ji .

LeksikograIska se aktivnost þlanova Akademi-je odvijala i u drugim ustanovama. To se osobito odnosi na izradu mnogih dvojeziþnih i višejeziþnih rjeþnika. Poveüava se ne samo njihov broj nego i opseg pa su neki dosegli enciklopedijsku širinu kao npr. EQglesko-Krvatski rjeþQik R. )ilipoviüa

Veliki Krvatsko-eQgleski rjeþQik ä. %ujasa âSa-Qjolsko-Krvatski rjeþQik V. Vinje 7alijaQsko-Kr-vatski rjeþQik M. Deanoviüa i -. -erneja te Rusko-Krvatski ili srSski fra]eoloãki rjeþQik (I. – II. u redakciji A. Menac. S tim su u vezi i istraåivanja leksikograIsko-leksikološko-civilizacijskih pro-blema dvojeziþne leksikogra¿je kvanti¿kacijska istraåivanja vokabulara te vokabularske razlike u okviru jednog jezika (äeljko %ujas kontrastivno prouþavanje Irazema i njihova porijekla (Antica Menac . Osim toga zapoþeta je izrada komplet-nih rjeþnika pojedinih pisaca ili pojedinih djela uz pomoü kompjutorske tehnike. Iz ovoga podruþja istiþemo RjeþQik Maruliüeve Judite M. Moguša. .ompjutorskom tehnikom a na osnovi milijun-skoga korpusa pojavnica izraÿen je i 1999. godine objavljen Hrvatski þestotQi rjeþQik (autori Milan Moguš Maja %rataniü i Marko Tadiü .

—

A.ADEMI-A I GLAGOLITI.A

Od svojega utemeljenja Akademija prikuplja glagoljske (üirilske i druge spomenike. U njezinu se krilu glagoljski spomenici istraåuju i objeloda-njuju. Akademijin utemeljitelj biskup -osip -uraj Strossma\er u svom se radu i nastojanju na jedin-stvu crkava oslanjao uvelike na djelo i ideje svete braüe .onstantina – ûirila i Metoda þije se djelo u Hrvatskoj ukorijenilo razvijalo njegovalo i þa-stilo. Osnovu njihova djela þini glagoljsko pismo i slavensko bogosluåje. Strossma\er je pomogao izdanje AssemaQijeva evaQÿelja staroslavensko-ga glagoljskoga spomenika (;. – ;I. st. koje je priredio )ranjo Raþki prvi i dugogodišnji Akade-mijin predsjednik te „otac hrvatske cirillometho-diane“ (I. Petroviü . Strossma\er je dao pozamašan iznos (pet tisuüa Iorinti da se za Akademiju otkupi knjiånica Ivana .ukuljeviüa Sakcinskoga s ko-jom je Akademija dobila 65 što veüih što manjih glagoljskih rukopisa i 86 glagoljskih Iragmenata. Za Akademiju je otkupio Mihanoviüevu zbirku od þetrdeset rukopisa uglavnom üirilskih ali i jedan znameniti glagoljski Iragment Apostola iz ;II. st. Danas Akademija posjeduje i u svojem Arhi-vu þuva najbogatiju zbirku glagoljskih rukopisa na svijetu koju sustavno upotpunjuje i obogaüuje. Akademijina je zbirka sastavljena od rukopisa knji-åevnoga liturgijskoga i odgojno-pouþnoga sadråaja te njihovih Iragmenata; zatim od registara iz dnev-noga åivota ustanova i akata ili isprava (listina . U svemu: 443 rukopisa (od toga 157 Iragmenata i mnogo isprava. Akademijina zbirka obuhvaüa kon-tinuiranu rukopisnu graÿu hrvatskoga glagolizma od ;II. do ;I;. stoljeüa. GeograIski rukopisi po-tjeþu uglavnom iz krajeva koji se prostiru od istoþ-ne pozadine Trsta preko Istre kopnene Hrvatske kvarnerskih i dalmatinskih otoka pa do okolice Ši-benika. Najsjevernija je zapravo osamljena toþka podrijetla Akademijine zbirke – selo Šþitarjevo na Savi ispod Zagreba. U zbirci su zastupljeni primjeri svih tipova glagoljskoga pisma koji su se razvili na

hazu.indd 160 11.04.2011. 0