Page 159 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 159

(voditelj Stjepan %abiü . Temeljna graÿa za njega bila je graÿa Matice hrvatske skupljena za izradu rjeþnika dviju Matica zatim graÿa nabavljena od Školske knjige koja je sadråavala ceduljice s nalije-pljenim i abecediranim rijeþima iz þetiriju rjeþnika: %roz-Ivekoviüeva Deanoviü--ernejeva .laiüeva i %enešiüeva (hrvatsko-poljskoga . Ta se graÿa dopunjavala ili trebala dopunjavati podatcima iz Akademijina rjeþnika graÿe za %enešiüev rjeþnik hrvatskog jezika ispisom iz novijih rjeþniþkih lek-sikonskih i enciklopedijskih izdanja i raznih tek-stova. Glavni je istraåivaþ utvrdio koncepciju HR izradio popis kratica i znakova te osnovne upute za istraåivaþe.

Na projektu su kao istraåivaþi radili vanjski suradnici (Terezija Paviü i Marinko Raos a zatim u radnom odnosu Marinko Raos Alemko Gluhak Anja Nikoliü-Ho\t i %ernardina Petroviü. Oni i vanjska suradnica Sanja %rbora sreÿivali su i pri-liþno sredili nesreÿenu graÿu. %uduüi da se nije mogla okupiti potrebna suradniþka ekipa i zbog teškoga materijalnoga stanja projekt je dobivao samo najnuånija novþana sredstva rad je na pro-jektu prekinut a graÿa upute i sustavno skupljene potrebne knjige predani su Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje da on sa svojim suradnicima nastavi rad. Zaposleni asistenti na tom projektu u Zavodu prešli su na druge zadatke. U okviru Za-voda za lingvistiþka istraåivanja nastavljen je rad na dovršavanju RjeþQik Krvatskoga kQjiåevQoga je]ika što ga je u rukopisu ostavio -ulije %enešiü a sada ga izdaje Akademija kao plod meÿurazredne suradnje tj. Razreda za ¿lološke znanosti i Razre-da za knjiåevnost. Dosad je objavljeno 13 svezaka (prireÿivaþi -osip Hamm Slavko Mihaliü Milan Moguš i -osip Vonþina . Nakon smrti dotadašnjeg urednika akad. -osipa Vonþine novoizabrani ured-nik sa suradnicima nastavit üe taj rad.

Zapoþet je rad i na Hrvatsko-ruskom fra]eolo-ãkom rjeþQiku (voditeljica Antica Menac . To üe biti rjeþnik veüega Iormata dvosvešþani a obuhvatit üe na „lijevoj“ strani suvremenu hrvatsku Irazeologiju prikupljenu iz knjiåevnih djela publicistike znano-sti periodike a takoÿer iz odgovarajuüih rjeþnika i ilustriranu primjerima upotrebe. Na „desnoj“ üe

strani biti stilistiþki primjereni ruski Irazemi ili slobodni izrazi. Na rjeþnicima dijalektološke Ira-zeologije pojedinih regija radi Mira Menac-Mihaliü sa svojim suradnicima.

I]rada termiQoloãkiK rjeþQika (voditelj Stjepan %abiü . Inicijativi Razreda za matematiþke ¿ziþke kemijske i tehniþke znanosti da se organizira rad na terminološkoj problematici i izradi terminološ-kih rjeþnika pojedinih struka prikljuþio se i Razred za ¿lološke znanosti. Takva je inicijativa zapra-vo nastavak dobro zapoþete ali þesto prekidane suradnje struþnjaka pojedinih struka i ¿lologa u vezi s terminološkim problemima još tamo od spo-menuta Šulekova nastojanja. Zbog novih potreba a u åelji da se organizirano pristupi prikupljanju terminološke graÿe i njezinoj obradi osnovan je Meÿurazredni terminološki odbor (kasnije preime-novan u: Terminološki odbor Hrvatske akademije . Djelovanje Odbora utvrÿeno je pravilima. Osnovna je svrha Odbora da organizira rad na terminološkim rjeþnicima prema najvišim dostignuüima znanosti: i pojedinih struka i lingvistike. Od 1983. radi se in-tenzivnije na terminološkoj problematici. Odreÿeni su uvjeti za izdavanje terminoloških rjeþnika. Pre-ma tim uvjetima dobivene su ponude za izradu ovih terminoloških rjeþnika: RjeþQika kemije i kemijske teKQologije RjeþQika Solimerske teKQologije i iQåe-Qjerstva RjeþQika kQjiåevQo]QaQstveQoga Qa]ivlja RjeþQika mjereQja i mjeriteljstva RjeþQika Krvat-skog bioloãkog Qa]ivlja RjeþQika arKitektoQskog i urbaQistiþkog Qa]ivlja Akademija ¿nancijski a Terminološki odbor struþno potpomogli su dovrša-vanje i objavljivanje LatiQsko-Krvatskoga i Krvat-sko-latiQskog botaQiþkog leksikoQa Ivana Šugara. U vezi s leksikograIskom djelatnošüu tre-ba reüi da su þlanovi Razreda asistenti Zavoda i izvanjski suradnici napisali podosta teoretskih priloga koji odreÿuju i razraÿuju osnovna naþe-la na kojima se bazira njihov rad. Ilustracije radi navodimo samo dvije knjige RudolIa )ilipoviüa:

7eorija je]ika u koQtaktu i AQgliFi]mi u Krvatskom ili srSskom je]iku .

Cjelokupna djelatnost Akademije odvijala se uvijek organizirano. .ao što se dogaÿalo i u drugim znanstvenim disciplinama tako se i o leksikograI-

hazu.indd 159 11.04.2011. 0