Page 158 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 158

RjeþQik þakavskoga Qarjeþja (voditelj Milan Moguš . Izraÿena i u Razredu primljena koncepcija koja odreÿuje a tekstove onih izvornih govornika kojih se jeziþni sustav moåe smatrati þakavskim; b naþela po kojima üe se ekscerpirati þakavska graÿa i c naþin na koji üe se obraÿivati leksiþke jedinice iz þakavskih tekstova. U vezi s treüim problemom polazi se u obradi od utvrÿivanja arhileksema tj. onog na terenu potvrÿenog þakavskog lika iz kojeg se mogu izvesti drugi na terenu potvrÿeni likovi istoga sadråaja. Veü su odreÿeni svi punktovi za ispitivanje i utvrÿen je naþin ispisivanja iz kve-stionara za Hrvatski dijalektoloãki atlas i OSüe-slaveQski liQgvistiþki atlas iz dosad objavljenih dijalektoloških monogra¿ja i rasprava iz ogleda govora iz postojeüih þakavskih rjeþnika i drugih izvora. Redovito se prouþava struþna literatura dijalektološka i leksikološka te vodi bibliogra¿ja objavljenih þakavskih rjeþnika ili popisa rijeþi.

RjeþQik KrvatskiK kajkavskiK govora (voditelj Antun Šojat . Po vaånosti i opsegu rada ovaj je zadatak gotovo identiþan programu þakavskoga rjeþnika. .oncepcijski je zamišljen tako da kao natuknicu uz leksikograIski þlanak uspostavlja onaj potvrÿeni kajkavski lik rijeþi iz kojega se mogu izvesti sve ostale potvrÿene realizacije toga osnov-nog lika rijeþi. Zapoþeto je ispisivanje svih izvora a od predviÿenoga broja ispitivanja punktova na terenu dosad je leksiþka graÿa skupljena sa sedam punktova. .ad se prikupi sva predviÿena graÿa leksikograIska üe obrada ovog vaånog zadatka hr-vatske dijalektologije potrajati veüi broj godina. %uduüi da je na dosadašnjim terenskim istraåi-vanjima skupljena golema dijalektološka graÿa za oba spomenuta dijalektološka rjeþnika i to u Hr-vatskoj Austriji Maÿarskoj Slovaþkoj i Rumunj-skoj pristupilo se izradi rjeþnika pojedinih mjesnih govora. Tako su do sada objavljeni mnogobrojni rjeþnici. .ako obrada dijalektoloških rjeþnika obu-hvaüa mnoga Irazeološka pitanja i prouþavanje cje-lokupne gramatiþke strukture narodnih govora oba su rjeþnika zdruåena 1996. godine u jedinstven pro-jekt pod naslovom IstraåivaQje KrvatskiK dijalekata (voditelj Milan Moguš ukljuþujuüi i štokavske hrvatske govore uz þakavske i kajkavske.

PovijesQi toSoQomastiþki rjeþQik Hrvatske za-sad je u stanju sreÿivanja graÿe. .oncepcija je toga rjeþnika da na osnovi povijesne graÿe prikaåe ze-mljopisna imena kao najstarija jeziþna i povijesna svjedoþanstva o lokalitetima kojima su pridruåena. Stara naslijeÿena i ustaljena imena svjedoþe o ra-zliþitim jezicima na ovom prostoru koji su bili u meÿusobnim doticajima. Po motivici nastanka po likovima u kojima se ogledaju balzamirane jeziþne osobine te po nepomiþljivim zemljopisnim objek-tima na koje se odnose zemljopisna su imena vrlo pouzdani spomenici materijalne i duhovne kulture jeziþna svjedoþanstva hrvatskoga jezika i jezika s kojima je hrvatski bio u adstratnim odnosima te pouzdane granice protega i dosega odreÿenih jeziþnih izoglosa koje nose pouzdane obavijesti je-ziþne i izvanjeziþne. Po tome üe ovaj rjeþnik kad bude dovršen biti jedno od kapitalnih djela hrvat-ske imenske spomeniþke baštine odnosno rjeþnik toponima kao spomenika narodnoga pamüenja.

Etimoloãki rjeþQik aQgliFi]ama u Krvatskom je]iku zasnovao je i bio mu voditelj do smrti RudolI )ilipoviü. Izrastao je iz dugogodišnjega voditeljeva projekta EQgleski elemeQt u euroSskim je]iFima u kojem je utvrÿena i razraÿena teorija jeziþnoga po-suÿivanja i jezika u dodiru. .ao jedan od ¿nalnih produkata toga projekta predviÿen je Etimoloãki rjeþQik aQgliFi]ama u euroSskim je]iFima za koji je godinama skupljan korpus anglicizama. Da bi se mogao izraditi rjeþnik anglicizama u jednom od europskih jezika hrvatskom R. )ilipoviü je izradio posebnu koncepciju za taj rjeþnik. Ta je koncepcija bazirana na teoriji jezika u kontaktu a razraÿena je tako da se anglicizmi u hrvatskom jeziku ana-liziraju na þetiri razine: ortograIskoj Ionološkoj morIološkoj i semantiþkoj. Po istim je naþelima nastavljen rad na ostalim europskim jezicima koji ulaze u veliki rjeþnik anglicizama i to: na rjeþ-nicima anglicizama u Irancuskom njemaþkom rumunjskom ruskom švedskom talijanskom i drugim jezicima. Smrüu akad. R. )ilipoviüa ovaj se zadatak usporeno ostvaruje.

Zavod za lingvistiþka istraåivanja radio je od 1989. do 1997. na izradi jednosvešþanog rjeþnika hrvatskoga jezika pod nazivom Hrvatski rjeþQik

hazu.indd 158 11.04.2011. 0