Page 157 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 157

prestano poveüavala graÿa ovo se djelo – sa svojih oko 250.000 rijeþi obraÿenih Ionološki akcenat-ski morIološki etimološki semantiþki þesto i komparativno leksikograIski i to u kronološkom slijedu svih potvrda iz kojih se vidi rasprostra-njenost i povijest åivota svake obuhvaüene rijeþi – moåe smatrati pravim podvigom u slavenskom svijetu a rijetkim i u svjetskim razmjerima. Stvo-rena je tako zasigurno najbogatija riznica u pisanim spomenicima kroz punih devet stoljeüa. Prikazan je u velikoj mjeri dijalekatski razliþito stiliziran knji-åevni jezik u prvome redu štokavski i þakavski ali osobito u posljednjih desetak knjiga i kajkavski. Drugo je veliko djelo Etimologijski rjeþQik Krvatskoga ili srSskoga je]ika Petra Skoka. Petar Skok (1881. – 1956. romanist i balkanolog europ-skoga glasa poþeo je veü 1948. sustavnim ekscer-piranjem slavistiþke balkanološke i romanistiþke graÿe za izradu svoga rjeþnika. Na osnovi ostavlje-noga rukopisa što ga je Valentin Putanec priredio za tisak Akademija je izdala Skokov Etimologijski rjeþQik posthumno u þetiri knjige. Skokov je Rjeþ-Qik prvi i najopseåniji etimološki rjeþnik hrvatskoga ili srpskoga jezika obraÿen u obliku tzv. etimologij-skih grozdova. Natukniþki þlanci ne sadråe samo bogato dokumentirana etimološka objašnjenja nego su prepuni izvanredno korisnoga poredbenog ma-terijala u kojem se nalaze podatci iz mnogih in-doeuropskih i neindoeuropskih jezika. %uduüi da je prvo izdanje Skokova Etimologijskoga rjeþQika rasprodano objavljeno je Iototiskom drugo izdanje. .od ovoga se rjeþnika pristupilo dopunama. U tijeku je rad na onom dijelu dopuna koje obra-ÿuju jadransku aloglotiju tj. neslavenske elemente u þakavskim i štokavskim govorima. Objavljene su JadraQske etimologije (knjige I. – III. autora Vojmira Vinje (v. odjeljak o etimologiji .

U velikoj je mjeri uznapredovao rad grupe autora na RjeþQiku Krvatskoga kajkavskoga kQji-åevQog je]ika (glavni urednik %oåidar )inka od 2000. Radoslav .atiþiü . Dosad je poþevši od 1984. objavljeno jedanaest svezaka. Taj je rjeþ-nik nastao u åelji da se sustavno prikaåe leksik kajkavske stilizacije knjiåevnoga jezika u Hrvata od 16. stoljeüa naovamo. Poznato je da kajkavska

stilizacija prema štokavskoj i þakavskoj nije bila ravnopravno obuhvaüena u velikom Akademijinu

RjeþQiku Krvatskoga ili srSskoga je]ika što se ne-prestano osjeüalo kao velik nedostatak. Zato je veü 1935. godine zakljuþeno da se od slova R poþinje unositi graÿa i iz nekoliko kajkavskih izvora ali i da „Akademija izda Rjeþnik kajkavskoga dijalekta kao zasebno djelo“ na osnovi bogate posebno ek-scerpirane kajkavske knjiåevne graÿe. Meÿutim tek u naše vrijeme pristupilo se realizaciji toga projekta pošto je – nakon meritorne rasprave o koncepciji spomenutoga rjeþnika u Razredu za ¿lološke znanosti – Akademija povjerila Zavodu za jezik I)) da leksikograIski obradi prikupljenu kajkavsku graÿu i tako dovrši to djelo. Ono se sada izraÿuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslov-lje a recenziraju ga i ureÿuju þlanovi Razreda za ¿lološke znanosti.

Leksiku latinski pisanih povijesno-pravnih djela statuta gradova notarskih spisa urbara i sl. na tlu -ugoslavije posveüen je LexiFoQ latiQitatis medii aevi Iugoslaviae što ga je Akademija objavila u dvije knjige. Spomenuti rjeþnik srednjovjekov-nog latiniteta obuhvaüa najveüma hrvatske latin-ski pisane tekstove od prvih poþetaka do kraja 15. stoljeüa. U njima se sasvim lijepo odraåavaju pre-oblike klasiþnog latinskog jezika ali se isto tako oslikava suåivot latinske i slavenske pisane rijeþi na ovim prostorima. To je leksikograIsko djelo na-stalo kao plod uspješne meÿuakademijske suradnje u kojoj je þlan Razreda za ¿lološke znanosti Veljko Gortan bio jedan od glavnih urednika.

Akademija je na prijedlog Razreda za ¿lo-logiju odluþila da u okviru svog novoosnovanog Istraåivaþkog centra uspostavi radnu jedinicu za lingvistiþka istraåivanja. Pošto su uspješno zavr-šene sve predradnje Skupština Akademije donijela je 1984. odluku o osnivanju Zavoda za lingvistiþka istraåivanja a za predstojnika Zavoda izabran je RudolI )ilipoviü. Time je prestao djelovati dotadaš-nji Odbor za lingvistiþka istraåivanja Razreda za ¿lologiju. Osnivanje Zavoda za lingvistiþka istra-åivanja kao nove organizacijske jedinice navodimo ovdje zato što je veüina projekata na kojima se sada radi u Zavodu leksikograIski usmjerena i to:

hazu.indd 157 11.04.2011. 0