Page 155 - 150HAZU-izmjena

sustav (Stjepan %abiü Slavko Pavešiü Stjepko Te-åak . Druga je knjiga u cijelosti posveüena tvorbi rijeþi u suvremenom hrvatskom knjiåevnom jeziku (Stjepan %abiü . Treüa knjiga obuhvaüa sintaksu koja je napisana na osnovi prouþavanja izraåajnih moguünosti što se nalaze u bogatoj graÿi hrvatskih knjiåevnih tekstova (Radoslav .atiþiü .

I kad je najveüa gramatika ne opisuje sve je-ziþne pojave pogotovu ne opisuje postupak pret-hodnih analiza koje su dovele do odreÿenih rezulta-ta. Zato valja napomenuti da su uz ostale ¿lologe i þlanovi Razreda u mnogim svojim þlancima i raspravama objašnjavali pojedine pojave jeziþne strukture na osnovi novih lingvistiþkih spoznaja razraÿujuüi þesto i same lingvistiþke teorije 20. i 21. stoljeüa. Meÿu takve radove valja ukljuþiti one koji su se bavili lingvistikom govora verbotonal-nom teorijom prouþavanjem veza izmeÿu Ionetike i sintakse te drugim Ionološkim problemima (Pe-tar Guberina problemima knjiåevne akcentuacije glagolskog vida i vremena (Miroslav .ravar Ira-zeologije (Antica Menac te ostalim pitanjima stan-dardnog jezika (Dalibor %rozoviü Stjepan %abiü . .ontrastivnom pristupu prouþavanju suvremenoga hrvatskog jezika prema drugim åivim jezicima po-sljednjih se godina posveüuje posebna pozornost. Prouþava se hrvatski u odnosu na engleski (RudolI )ilipoviü na njemaþki (Stanko äepiü na ruski i ukrajinski (Antica Menac na talijanski (-osip -ernej äarko Muljaþiü Pavao Tekavþiü Vojmir Vinja i dr. Sva ta istraåivanja predstavljaju ujedno i znatan doprinos i hrvatskoj ¿lologiji slavistici i modernoj lingvistici.

Paralelno s prouþavanjima suvremenog stanja hrvatskoga knjiåevnoga jezika sve se više istraåuje i njegova povijest. Ta su istraåivanja obuhvaüena posebnim projektima: jednomu je teåište na sve-stranoj ¿lološkoj analizi tekstova hrvatskoga sred-njovjekovlja i paleoslavistike dok drugi prouþava jezik hrvatske novovjeke knjiåevnosti. Rad je na tim projektima mnogostruko usmjeren. -edan je dio posveüen prireÿivanju kritiþkih i Iaksimilnih izdanja kapitalnih glagoljskih liturgijskih rukopisa i prvotisaka kao što su Misal Hrvoja Vukþiüa Hrva-tiQiüa II Qovaljski brevijar (grupa autora SeQjski

glagoljski misal (Milan Moguš i Anica Nazor ne-liturgijskih rukopisa i pravnih spisa (Eduard Herci-gonja kamenih natpisa i gra¿ta (%ranko )uþiü te rituala (Anica Nazor apokriIa (Ivanka Petroviü glagoljskih tekstova (Stjepan Damjanoviü Dragica Maliü -osip %ratuliü i drugi .

Drugi se dio odnosi na prireÿivanje novih kri-tiþkih izdanja djela starije hrvatske knjiåevnosti u Akademijinoj ediciji Stari SisFi Krvatski poput dje-la Tita %rezovaþkog (Milan Ratkoviü Petra Hek-toroviüa (-osip Vonþina Petra Zoraniüa ()ranjo Švecel i -osip Vonþina Hrvatska Sro]a Maruliüe-va vremeQa (-osip Hamm ili u drugim edicijama kao Maruliüeva Judita i Od NaslidovaQ¶ja Isukar-stova (Milan Moguš PisQi ra]like (-osip Vonþina

Dijaloãki i dramski tekstovi (Nikica .olumbiü .aþiüev Ra]govor ugodQi Qaroda sloviQskoga (-o-sip Vonþina izdanja starih kajkavskih pisaca (Olga Šojat PavliQski ]borQik (grupa autora i dr. Sa svim je tim izdanjima usko povezano su-stavno prouþavanje slavenske paleogra¿je i starih hrvatskih gra¿ja (glagoljice üirilice bosanþice i latinice osobito njihovih odnosa i meÿusobnih utjecaja te odreÿivanja glasovnih vrijednosti po-jedinih graIema.

Velik dio rada ohuhvaüa prouþavanje djela starih hrvatskih gramatiþara. Tako npr. o gramati-þaru %artolu .ašiüu piše Radoslav .atiþiü o -urju .riåaniüu -osip Hamm Radoslav .atiþiü i Milan Moguš o AdolIu Veberu Tkalþeviüu Ljudevit -on-ke o Antunu Maåuraniüu Milan Moguš. Obraÿuju se i djela starih hrvatskih leksikograIa pa npr. o )austu Vranþiüu piše Valentin Putanec i -osip Li-sac a o Ivanu %elostencu -osip Vonþina. )ilološke analize obuhvaüaju prouþavanje jezika pojedinih pisaca (Marko Maruliü Marin Dråiü Antun Vra-mec Ivan Gunduliü Šimun .oåiþiü %enja )ranjo Glaviniü i dr. rukopisa dosad nedostupnih ()ranjo .rsto )rankopan i djelovanje kulturnih središta (ozaljski krug osobito u radovima -osipa Vonþi-ne . Znatan je dio rada usmjeren takoÿer na studij jeziþnostilskih Irazeoloških i knjiåevnopovijesnih karakteristika u djelima hrvatskih pisaca starijega razdoblja u širokom rasponu od srednjovjekovnih rukopisa preko petrarkistiþke poezije do predstav-

Page 155 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

Page 155 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf