Page 154 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 154

dotada najbolja rasprava o kajkavskom narjeþju

Je]ik Hrvata kajkavaFa . Spomenuta þetiri rada nisu jedine Ivšiüeve rasprave iz akcentuacije ali su naj-bolje što je hrvatska ¿lologija mogla tada ponuditi slavistici. .ad se tome dodaju Ivšiüevi magistralni radovi iz dijalektologije iz hrvatskoglagoljske pro-blematike i kao odreÿena sinteza knjiga SlaveQska SoredbeQa gramatika iako posthumno objavljena onda se moåe razumjeti što je imao velik ugled meÿu slavistima i što je opravdano slovio kao jedan od prvaka hrvatske ¿lologije.

Stazama što su ih u slavistici utirali Vatroslav -agiü i Stjepan Ivšiü nastavio je -osip Hamm (1905. – 1986. . U njegovu opseånom slavistiþkom opusu dominira nekoliko problemskih krugova.

-edan je suvremeno osmišljen ¿lološki studij srednjovjekovnog hrvatskoglagoljskog korpusa tekstova tekstološkokritiþka i paleograIska obrada dijelova bogate graÿe što se potvrÿuje u rasprava-ma poput PostaQak glagoljskog Sisma u svijetu Sa-leogra¿je I] Sroãlosti glagoljske a]buke DatiraQje glagoljskiK tekstova Hrvatski tiS FrkveQoslaveQ-skog je]ika 7extkritisFKe ErZlguQgeQ Psalterium ViQdoboQeQse i dr. þemu treba prikljuþiti dosad najbolju u Hrvata napisanu Gramatiku staroslaveQ-skog je]ika . Drugi je krug zauzetost lingvistiþkim vrlo þesto poredbenogramatiþkim istraåivanjima (npr. AkFeQatske oSo]iFije u slaveQskim je]iFima

I] Sroãlosti slaveQske Àeksije SlaveQski komSarativ i dr. odnosno pitanjima iz povijesti slavenske ¿- lologije (djelo -urja .riåaniüa i Vatroslava -agiüa . Treüi je krug dijalektološki ali ponajviše usmje-ren na istraåivanje onog stanja koje je sadašnjemu prethodilo (âtokavãtiQa DoQje PodraviQe Govor otoka Suska ýakavski imSerfekt Cakavi]am i Qje-gova geQe]a . Otuda je bio samo mali korak prema istraåivanjima starohrvatskih tekstova s nekonven-cionalnim senzibilnim prosudbama literarnosti estetiþkih dosega starohrvatskoga prijevoda Pjesme Qad Sjesmama ili pak izdanjima tekstova Dåore Dråiüa i Hrvatske Sro]e Maruliüeva vremeQa . .ad se ovakvu opusu doda þinjenica da je -osip Hamm bio i poznati polonist onda samo naznakama za-okruåujemo bogatu slavistiþku djelatnost jednog þlana naše Akademije.

Prouþavanju hrvatskoga knjiåevnog jezika 19. i 20. stoljeüa posvetio je Ljudevit -onke (1907. – 1979. najveüi dio svoga znanstvenog rada. Pod utjecajem praškog lingvistiþkog kruga poþeo je drugaþije gledati na narav knjiåevnog jezika i na njegovu stabilnost pa tako i na probleme standar-dne novoštokavštine i hrvatskoga knjiåevnog je-zika. Prouþivši bolje nego itko dotada djelovanje zagrebaþke ¿lološke škole u 19. stoljeüu (Veberove ]asluge ]a Qaã kQjiåevQi je]ik Ideoloãke osQove Zagrebaþke ¿loloãke ãkole stoljeüa OsQovQi Sroblemi je]ika Krvatske kQjiåevQosti u stoljeüu âulekova briga o Krvatskoj ]QaQstveQoj termiQo-logiji i dr. produbio je povijesno razumijevanje hrvatskoga knjiåevnoga jezika. Pokazalo se da je hrvatski ili srpski jezik imao i ima „razne knjiåevne tipove“ i da svaki „knjiåevnojeziþni tip“ Iunkcio-nira u svojoj sredini kao potpun knjiåevni jezik. %uduüi da hrvatski „knjiåevnojeziþni tip“ nema moderno napisane gramatike inicirao je Ljudevit -onke projekt koji je trebao popunjavati tu prazni-nu poþevši skupljati graÿu za novi opis sintakse. .ad mu je ponestalo snage nastavili su raditi nje-govi uþenici i suradnici u okviru novog šire zasno-vanog projekta organiziranog u Institutu za jezik. U mnogim se istraåivanjima krenulo ispoþet-ka jer osnovni jeziþni odnosi nisu bili dovoljno istraåeni odnosno za odreÿena podruþja nisu bile izraÿene prijeko potrebne prethodne monogra¿je. Oslanjajuüi se na dosadanja istraåivanja i krþeüi vlastite putove projekt je ipak uspješno završen. Rukopis je preuzela Akademija i u ediciji Djela objavila tri knjige „Nacrta za gramatiku“ kao dobar temelj buduüoj Akademijinoj „velikoj gramatici“ hrvatskoga knjiåevnoga jezika. Prva knjiga obu-hvaüa povijesni pregled hrvatskoga knjiåevnoga jezika od njegovih prvih pisanih spomenika do danas kako bi se bolje razumjela njegova pojav-nost (Milan Moguš široko koncipiran prikaz Io-netike zasnovan na najsuvremenijim rezultatima što su postignuti u prouþavanju govora i polazeüi od zasada zagrebaþke škole Ionetike i lingvistike govora (Ivo Škariü sustavan bolji nego igdje do-sad Ionološki opis glasova hrvatskoga knjiåevnoga jezika (Dalibor %rozoviü te kompletan morIološki

hazu.indd 154 11.04.2011. 0