Page 131 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 131

Slavko Matiü (1938. istraåuje njegu i obnovu prirodnih šuma iskonskih vrsta drveüa. Na origi-nalan je naþin riješio intenzitet prorede i a¿rmirao trajno opredjeljenje šumarske struke za prirodno pomlaÿivanje. Istraåio je i odredio optimalan broj biljaka i koliþinu sjemena za prirodnu i umjetnu ob-novu šuma i pošumljavanje. U prebornom gospoda-renju jelovim šumama de¿nirao je vezu prebornih šuma s prašumama i istraåio intenzitet uzgojnih radova njege i obnove koji je bitan za opstanak i odråanje preborne strukture i jelovih šuma. Istiþe vaånost opredjeljenja šumarstva za proizvodnju drva za bioenergiju gdje radovi na njezi i obnovi šuma imaju vaånu ulogu.

Vrijedni su rezultati istraåivanja Milana Ma-celjskog u podruþju poljoprivredne entomologije i zaštite bilja. Posebno je vaåna njegova aktivnost u Akademijinu Znanstvenom vijeüu za poljopri-vredu i šumarstvo gdje je organizirao veüi broj znanstvenih skupova i bio urednik zbornikƗ ra-dova. Rješavana problematika na tim skupovima bitan je doprinos rješavanju konkretnih problema u poljoprivredi i šumarstvu. )ranjo Tomiü istraåuje problematiku poljoprivrednih melioracija istra-åio je probleme oko izbora sustava navodnjavanja i spreþavanja oneþišüenja tla i vode te prouþava poljoprivrednu biomasu u svrhu korištenja za pro-izvodnju bioenergije.

)ranjo Tomiü (1936. bavi se problematikom poljoprivrednih melioracija a istraåio je probleme koji se javljaju pri izboru sustava navodnjavanja i spreþavanju oneþišüenja tla i vode. Isto tako pro-uþava poljoprivrednu biomasu u svrhu korištenja za proizvodnju bioenergije.

—

ZAVODI I CENTRI U D-ELO.RUGU

RAZREDA

Centar za znanstveni rad u Vinkovcima osno-van je 1970. Suosnivaþi su mu bili Opüinska skupština Vinkovci i „Slavonska šuma“ Vinkovci. Voditelji Centra redom su bili akademici Teodor

Variüak Dušan .lepac i Slavko Matiü a upravitelji Centra: proI. Dionizije Švagelj dr. .atica ýorka-lo i dr. Anica %iliü. Savjet Centra þine voditelji Centra i akademici (za åivota D. Tadijanoviü M. Vidakoviü M. Peiü danas D. -elþiü te znanstvene savjetnice .. ýorkalo i A. %iliü. U Centru su za-posleni znanstveni savjetnik i administrator. Znan-stvenoistraåivaþka djelatnost obuhvaüa najveüim dijelom podruþje šumarstva novije i starije hrvat-ske knjiåevnosti geologije geogra¿je veterine jezikoslovlja toponimije i antroponimije. Struþni rad ukljuþuje publicistiku knjiåevnost šumarstvo i organiziranje razliþitih skupova predavanja obljet-nica itd. Znanstveni rad Centra reÀektira se u nje-govim publikacijama. Tijekom 40 godina Centar je objavio 41 knjigu i to: osam knjiga Radova 20 knjiga posebnih izdanja 13 knjiga ostalih izdanja. U njima je objavljen 461 rad iz šumarstva hrvat-skoga jezika arheologije kulture i obrazovanja geogra¿je i geologije medicine i veterine teolo-gije umjetnosti arhitekture agronomije i dr. Uz to je objavljeno više literarnih i šumarskih radova posebno ili u odgovarajuüim þasopisima.

Arboretum Trsteno nalazi se blizu Dubrovnika u mjestu Trsteno na površini od 25 5 ha. Datira s poþetka 16. st. kad je ureÿen park uz ljetniko-vac plemiüke obitelji Guþetiü-Gozze. Arboretum Trsteno došao je 1950. godine pod upravu Aka-demije znanosti i umjetnosti. Poznat je kao stari dubrovaþki gotiþko-renesansni perivoj sa zbirkom egzotiþnog drveüa i grmlja. Ujedno je to povije-sni spomenik vrtne arhitekture. Zbirka ukrasnog drveüa i grmlja broji više stotina vrsta i kultivara. Znanstvenoistraåivaþki rad u Arboretumu Trsteno odvijao se u okviru tema: IQtrodukFija straQiK vrsta drveüa i grmlja ]a Sodruþje eumediteraQa i subme-diteraQa OSlemeQjivaQje mediteraQskiK i subme-diteraQskiK borova KoQ]ervaFija geQofoQda vaå-QijiK vrsta ãumskog drveüa i Perivoj ljetQikovFa u 7rsteQom od reQesaQsQog Serivoja do Arboretuma

Na þeluArboretuma Trsteno nalazi se predstojnik koji je redoviti þlan Razreda za prirodne znanosti i to Mirko Vidakoviü do 2002. a )rano .ršiniü od 2005. UArboretumu su zaposleni upravitelj Ivan Šimiü dipl. inå. te mr. sc. Maja .ovaþeviü i još 14 zaposlenika.

hazu.indd 131 11.04.2011. 0