Page 130 - 150HAZU-izmjena

nje boje pljevice i neka svojstva klasa. Otkrio je i da se gen za þvrsto odnosno krhko osje nalazi u istom kromosomu s genom Iertilnosti klasiüa. Genetske pokuse obavljao je i s drugim vrstama poljoprivrednog bilja. Osobito je mnogo radio na indukciji mutacija kod pšenice. Uoþio je da postoji interakcija izmeÿu sorte i okoliša. Stvorio je više sorti pšenice i jeþma i više hibrida kukuruza. Za unapreÿivanje i primjenu genetike u åivi-nogojstvu u nas zasluåan je Albert Ogrizek. Objekt su njegovih istraåivanja napose domaüe pasmine goveda ovaca i konja.

Genetiþka istraåivanja Mirka Vidakoviüa na podruþju šumarstva bila su ponajprije usredoto-þena na crni bor (PiQus Qigra i to zbog njegove vaånosti za pošumljavanje degradiranih krških terena. Posebnu je paånju posvetio problemu in-kompatibilnosti kod meÿuvrsnog kriåanja crnog bora i obiþnog bora (PiQus silvestris Sustavnim metodskim radom ustanovljeni su pojedini Iaktori inkompatibilnosti. Pritom su obavljena citološka i embriološka istraåivanja razvitka sjemenih za-metaka istraåivanja kemizma polena stimulacije rasta polenove mješinice imunobiološka istraåi-vanja kod polena i primjena mentorskog polena kod hibridizacije. Rezultat je tih istraåivanja hibrid izmeÿu te dvije vrste nazvan PiQus Qigrosylvis U sklopu istraåivanja o meÿuvrsnoj hibridizaciji pro-izvedeno je još nekoliko novih hibrida. ýinjenicu da se korištenjem zraþenog polena kod unutarvrsne hibridizacije dobiva veüa heterozigotnost u potom-stvu i da se tako moåe poluþiti eIekt heterozisa eksperimentalno je dokazao na bijeloj vrbi (Salix alba i crnom boru. Izuþavanjem djelovanja gama

zraþenja na kromosome kod somatskih stanica obiþne smreke (PiFea abies ustanovio je razne abnormalnosti na kromosomima od kojih su vrlo þesti lomovi i translokacije. Mnogo je truda uloåio u ureÿenje i Iormiranje sjemenskih plantaåa šum-skog drveüa sa svrhom da se proizvede sjeme po-boljšanih genetskih kvaliteta pa je Iormirao svoju „školu“ genetike i oplemenjivanja šumskog drveüa poznatu i izvan Hrvatske.

U zadnja tri desetljeüa istraåivano je ople-menjivanje pšenice. .reiran je veüi broj sorti za

potrebe naše poljoprivrede od kojih se neke uz-gajaju i izvan granica bivše -ugoslavije. Istodobno je sustavno istraåivano i poveüanje plodnosti tala s naroþitim osvrtom na agroekološke potencijale primarne biljne proizvodnje u Hrvatskoj. Uvedene su nove metode terenskih i laboratorijskih istra-åivanja iz paleopedologije mikromorIologije te sastava i svojstava humusa. Riješena su i mnoga pitanja radionuklida i teških metala u pojedinim agrosustavima.

Šumarska istraåivanja poþinje Aleksandar Ugrenoviü koji je uz ostalo temeljito znanstve-no obradio Trsteno. U tiskanoj knjizi Arboretum 7rsteQo (1954. prikazao je vegetacijske ekološko- -biološke prostorne i povijesne znaþajke te vrijedne zbirke ukrasnog drveüa grmlja i drugog rašüa što je spomenik renesansne vrtne arhitekture juåne Hr-vatske s kraja ;V. i poþetka ;VI. stoljeüa i vrijedan znanstvenoistraåivaþki objekt. Osim toga rukovo-dio je znanstvenim istraåivanjima u šumarstvu a posebno onima na kršu.

Milan Aniü istraåivao je Celtis tourQefortii

Lam. na litoralnim padinama Velebita CastaQea sativa L. na otoku Cresu 4uerFus ilex i PKillgrea latifolia u submediteranskom podruþju. Milan Aniü istraåivao je Celtis tourQefortii Lam. na litoralnim padinama Velebita CastaQea sativa L. na otoku Cresu 4uerFus ilex i PKillgrea latifolia u subme-diteranskom podruþju.

Dušan .lepac pruåio je vrijedne rezultate u podruþju istraåivanja rasta i prirasta šumskih vrsta drveüa i sastojina. Izraÿene su dvije izvorne metode za izraþunavanje prirasta. Uvedena je nova Iormula za obraþun etata takozvane raþunske jedinice koje se danas redovito primjenjuju pod imenom „ureÿajni razredi“. Uz to je prouþavan tempo i ritam prirasta pojedinih šumskih vrsta drveüa. S obzirom na to naÿene su odreÿene zakonitosti na temelju kojih je uspjelo Iormulirati debljinski prirast u vrijeme prije-laza jele (Abies alba Mill. u razliþitim ¿tocenozama. Istraåivan je i gubitak prirasta zbog napada razliþitih štetnika u šumama hrasta luånjaka a posebno je opi-sao Spaþvu kao najveüu cjelovitu luånjakovu šumu u Europi. Sukus svojih spoznaja o šumi predoþio je javnosti u svojih Deset seQteQFi o ãumi

Page 130 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

Page 130 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf