Page 129 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 129

novoroÿene jedinke na stresogene podraåaje. Dokazao je da Ietalni hipo¿zno-adrenokorteksni sustav reagira na spomenute podraåaje smanje-njem koncentracije askorbinske kiseline u kori nadbubreåne ålijezde i poveüanjem koncentracije kortikosterona u Ietalnoj plazmi. Na temelju tih rezultata dovedena je u pitanje dotad priznata hipo-teza o nerazvijenosti endokrinog sustava hipo¿za – adrenokorteks u perinatalnoj Iazi razvitka kao uzroku postnatalne nereaktivnosti kore nadbubreå-ne ålijezde. Neposredno na to vezani su brojni ra-dovi na podruþju interakcije ACTH prolaktina STH i kortikoida koji su pruåili vrijedne podatke za tumaþenje hormonske regulacije rasta organa u odrasloj dobi celularnog mehanizma hormonski izazvane splanhno-megalije i zamašüenja jetara. Ti su rezultati imali velik odjek u svjetskoj znanosti i objavljeni su u vrhunskim svjetskim þasopisima na tom podruþju.

Na podruþju imunologije vaåno je otkri-üe Vlatka Silobrþiüa (1935. u suautorstvu s %. Nakiüem da se speci¿þna imunotolerantnost na alotransplantat koåe moåe postiüi kratkotrajnom parabiozom odlaslih miševa ili štakora. „Parabi-otsku bolest“ koja se pri tome moåe razviti autori su objasnili reakcijom imunokompetentnih stani-ca jednoga parabionta protiv njihova primaoca. Prouþavajuüi dalje Ienomen imunotolerantnosti na alotransplantat koåe u miševa V. Silobrþiü je otkrio da trajanje te tolerantnosti ovisi o prisut-nosti stanica davaoca transplantata u limIoidnim tkivima tolerantnoga primaoca. Oba su ta otkriüa uvrštena u knjigu: L. %rent: A History of 7raQ-sSlaQtatioQ ImmuQology Academic Press London 1997. U suautorstvu s H. D. Suitom V. Silobrþiü otkrio je da mišji tumor dojke uzrokovan virusom MTV ima tumorskospeci¿þne antigene. Nadalje sa svojim suradnicima opisao je i novi test iQ vitro za praüenje celularnih imunoreakcija na tkivne i tumorskospeci¿þne antigene u ljudi. Otkrio je i da se sliþnim testom moåe odrediti imunosupresiv-nost konjskoga antilimIocitnog globulina protiv ljudskih limIocita.

Stanimir Vuk-Pavloviü ( KliQika Mayo Roche-ster Minnessota dopisni þlan od 1997. istraåuje

baziþne aspekte imunosti na molekularnoj razini i razvija nove terapije malignih bolesti.

Andrija .aštelan (1934. istraåuje glavni su-stav histokompatibilnosti HLA i njegove uloge u imunološkim reakcijama. Glavni znanstveni dopri-nosi odnose se na imunološku tolerantnost geneti-ku histokompatibilnosti te povezanost gena HLA i bolesti. Istraåivao je transplantacijske antigene HLA u našoj populaciji i tako odigrao pionirsku ulogu u hrvatskoj transplantacijskoj medicini. To je omoguüilo i povezanost hrvatskog programa sa svjetskim transplantacijskim programima. Daljnje vaåno otkriüe jest Ienomen KomiQg tj. pojava da je naseljavanje stranih limIoidnih stanica u limIa-tiþkim organima primatelja ovisno o histološkom porijeklu davateljskih stanica dok je mitotiþka aktivnost naseljenih stanica diktirana kontrolnim mehanizmima primatelja. Trajna prisutnost dava-teljevih stanica uvjet je za doåivotno odråavanje speci¿þne imunotolerantnosti na alotransplantat tkiva odnosno za pojavljivanje „transplantacijske bolesti“ kao komplikacije indukcije tolerantnosti. Pavao Rudan (1942. bavi se holistiþkim an-tropološkim istraåivanjima populacijske strukture Hrvatske. Posebno prouþava reprodukcijski izoli-rane skupine stanovništva jadranskih otoka (gene-tiþkih izolata i to analizama njihovih bioloških (mono- i poliIaktorno determiniranih biokulturnih migracijskih demograIskih izonimskih i kulturnih (lingvistiþkih svojstava. Molekularno-genetiþkim metodama istraåuje suvremene populacije Europe i izumrle hominide.

Genetiþka su istraåivanja obavljana i na razli-þitim biljnim vrstama. Alois Tavþar bavio se istra-åivanjem kvantitativnih svojstava graha jednom od najaktualnijih tema oplemenjivanja bilja. .asnije je svoju pozornost usredotoþio na istraåivanje ste-rilnosti polena kukuruza. Otkrio je da osim dva-deset u literaturi opisanih sterilnosti polena koje se sve nasljeÿuju recesivno opstoji i jedan naþin dominantnog nasljeÿivanja sterilnosti. Vrlo su za-nimljiva njegova citološka opaåanja u odnosu na ritam mitotiþkih dioba kod mladih biljaka kukuruza tretiranih organo-mineralnim gnojivima. Na jeþmu je izuþavao nasljeÿivanje ranozrelosti nasljeÿiva-

hazu.indd 129 11.04.2011. 0