Page 132 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 132

Zavod za ornitologiju osnovan je 1901. kao Hrvatska ornitološka centrala a 1974. ulazi u sa-stav Akademije. Od 1995. godine do danas voditelj Zavoda jest akademik Zvonimir Devidp a njegovi prethodnici bili su akademici Zdravko Lorkoviü (1974. – 1985. i Milan Meštrov (1985. – 1995. . .roz cijelo razdoblje svog postojanja Zavod kontinuirano djeluje kao nositelj znanstvene or-nitologije u Hrvatskoj provodeüi þitav niz Iunda-mentalnih i aplikativnih ornitoloških projekata. Meÿu djelatnostima Zavoda dugotrajnošüu se isti-þe projekt istraåivanja migracijskih sustava ptica metodom prstenovanja u Hrvatskoj zapoþet još 1910. Zahvaljujuüi kontinuitetu od stotinu godina prstenovano je više stotina tisuüa ptica a rezultati tog projekta omoguüili su odreÿivanje poloåaja Hr-vatske u globalnim migracijskim sustavima ptica. Projekti Zavoda doprinijeli su poznavanju raspro-stranjenosti ekologije i biologije pojedinih vrsta i sastava zajednica ptica razliþitih staništa u gotovo svim podruþjima Hrvatske. Meÿunarodna suradnja Zavoda danas se odvija preko projekta istraåivanja migracijskih sustava ptica (suradnja s Europskom unijom za prstenovanje ptica i s nacionalnim prste-novaþkim centralama te drugih znanstvenih pro-jekata koji se provode u suradnji sa znanstvenim institucijama u Maÿarskoj Austriji i ýeškoj. Djelatnici Zavoda aktivno sudjeluju u proved-bi zaštite ugroåenih vrsta ptica i njihovih stani-šta u Hrvatskoj. Rukovodili su izradom pojedinih dijelova Nacionalne strategije i akcijskih planova za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti Re-publike Hrvatske izradili su CrveQu kQjigu StiFa Hrvatske te de¿nirali i valorizirali vaåna podruþja za ptice koja su ukljuþena u Nacionalnu ekološku mreåu. Sudjeluju u radu znanstvenih tijela za pro-vedbu meÿunarodnih konvencija za zaštitu ptica i njihovih staništa (%onska i %ernska konvencija te Sporazum za zaštitu migratornih moþvarica Euro-azije i AIrike – AE:A .

Uza znanstvenu vrlo su vaåne i druge djelat-nosti Zavoda. Zavod od 1947. godine izdaje znan-stveni ornitološki þasopis Larus koji je do danas jedini ornitološki znanstveni þasopis u zemlji te posjeduje najbogatiju ornitološku biblioteku u

ovom dijelu Europe. Znanstvene zbirke Zavoda za ornitologiju vrlo su vrijedne zbog velikog broja uzoraka (više od 8.000 od kojih najstariji potjeþu s kraja 19. stoljeüa prikupljenih diljem Hrvatske ali i okolnih zemalja. Zavod izraÿuje i standardno ornitološko nazivlje koje danas obuhvaüa standar-dna hrvatska imena za sve vrste ptica zapadnog palearktika te za više od dvije treüine svih vrsta svijeta. Djelatnici Zavoda za ornitologiju sudjeluju u provedbi studija biologije na Prirodoslovno-ma-tematiþkom Iakultetu u Zagrebu bilo kao voditelji izrade i þlanovi komisija za obranu diplomskih magistarskih i doktorskih teza bilo kao povreme-ni predavaþi þime dodatno doprinose razvijanju i unaprjeÿivanju znanstvene ornitologije u Hrvat-skoj. Od poþetka svog postojanja Zavod kontinui-rano djeluje na popularizaciji ornitologije i zaštite ptica (edukacija vanjskih suradnika – prstenovaþa izrada obrazovnih publikacija predavanja i sl. . Godine 1996. u sklopu Zavoda osnovana je Ornitološka postaja na otoku Cresu sa sjedištem u %elom radi stalnog znanstvenog praüenja kvarner-ske populacije bjeloglavih supova. U Zavodu za or-nitologiju danas djeluje ukupno šest znanstvenika i to pet u središnjici Zavoda u Zagrebu (zamjenica voditelja – upraviteljica dr. Vesna Tutiš dr. Davor ýikoviü dr. -elena .ralj dr. -asmina Muåiniü i Sa-nja %arišiü dipl. ing. te jedan u ispostavi Zavoda Ornitološkoj postaji Cres (dr. Goran Sušiü . U okviru Razreda djeluje i Zavod za paleonto-logiju i geologiju kvartara. Godine 1955. akademik Marijan Salopek (1883. – 1967. kao tajnik tadaš-njeg Odjela za prirodne nauke osnovao je Geološ-ko-paleontološku zbirku i laboratorij za krš -AZU kojem je bio ravnatelj sve do smrti. Salopeka je naslijedio tadašnji Salopekov asistent i suradnik akademik Mirko Malez (1924. – 1990. a znan-stvena jedinica preimenovana je 1974. u Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara. Nakon smrti Mirka Maleza za voditelja je imenovan akademik Milan Herak a za upraviteljicu Maja Paunoviü (1952. – 2003. . Nakon prerane smrti Maje Pau-noviü na mjesto upraviteljice imenovana je Dejana %rajkoviü da bi po povlaþenju M. Heraka 2007. voditeljstvo Zavoda preuzeo akademik Ivan Gušiü.

hazu.indd 132 11.04.2011. 0