Page 127 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 127

tika u riba jest poveüanje aktivnosti enzima benz(a piren monoksigenaze. Mjerenje statusa inducira-nosti tog enzima u riba s raznih staništa pokazuju visoku korelaciju sa stanjem oneþišüenja voda. Mnogo publiciranih radova drugih autora potvrdilo je vrijednost te metode kao sigurnog pokazatelja prisutnosti ksenobiotika u vodi. Nadalje je pokazao da i u riba postoji moguünost upotrebe Amesova mikrosomskog testa gdje se aktiviraju premutage-ne tvari u njihove krajnje metabolite. Pokazao je da ošteüenja molekula DNA nisu veüa u neþistim od onih u þistim vodama. Postoji oþigledna otpornost mnogih vodenih organizama na oneþišüenja koja meÿu ostalim þimbenicima ovise o membranskom glikoproteinu P170.

Na podruþju molekularne biologije vaåno je rano otkriüe äeljka .uüana (1934. u suradnji s %. Miletiüem da se dio genetiþkog materijala (DNA u ozraþenih bakterija metaboliþki depolimerizira. .u-üan se ubrzo poþeo baviti istraåivanjem prevoÿenja genetiþke poruke (tj. biosinteze proteina a osobito uloge transIer-ribonukleinskih kiselina (tRNA u tom procesu. Pokazao je da inhibicija biosinteze proteina antibioticima iQ vitro ovisi o sastavu pri-jepisa genetiþke poruke tj. o mRNA. Izolirao je tirozil-tRNA-sintetazu prouþavao interakcije tog enzima s tRNA i odredio ulogu nekih nukleotida u biološkoj Iunkciji tRNA. Studirao je i konIorma-cijske promjene tRNA i pronašao koji su dijelovi te makromolekule pri þitanju genetiþke šiIre u kon-taktu s ribosomom. Pronašao je nadalje da poliamin spermin pospješuje toþnost i e¿kasnost þitanja ge-netiþke poruke speci¿þnim vezivanjem na tRNA te da istim mehanizmima sprjeþava krivo þitanje kodona izazvano aminoglikozidnim antibioticima. Razgradnju DNA u ozraþenih bakterija nasta-vio je prouþavati äeljko Trgovþeviü. On je bio-kemijska istraåivanja spojio s molekularno-gene-tiþkim te prati sudbinu bakterioIaga u ozraþenoj stanici. Tako otkriva da radiosenzitivnost bakterije odreÿuju u meÿusobnoj interakciji dva rekombi-nacijska sustava: sustav bakterije i sustav Iaga. Istraåuje uloge pojedinih enzima u tom procesu posebice proteina za vezanje jednolanþanog DNA enzima Rec%CD i njegove podjedinice D. Trgov-

þeviü je uveo i suvremene metode molekularne genetike u medicinsku mikrobiologiju. Sa svojim suradnicima razradio je metode za detekciju pato-genih jersinija te konstruirao plazmid koji moåe posluåiti u eliminaciji nekih determinanti patoge-nosti iz mikroorganizama.

Miroslav Radman (dopisni þlan od 1992. dje-luje u Parizu i Splitu otkrio je inducibilni mehani-zam popravka ošteüene DNA i nazvao ga SOS-po-pravkom. Taj inducibilni staniþni mutageni SOS- -sustav ukljuþuje privremenu sposobnost stanice da ošteüenu DNA kopira bez obzira na ošteüenje u preostalom kalupu. To je omoguüilo razumijevanje koordinirane kontrole gena te tumaþenje nastanka mutacija i procesa kancerogeneze þime je otvoreno novo poglavlje u podruþjima biologije kao što su evolucija struktura i stabilnost genoma.

Istraåivanja mehanizma þitanja genetiþke po-ruke nastavlja þlanica suradnica Ivana :e\gand Ĉuraševiü i njezin nekadašnji student i suradnik Nenad %an (ETH Zrich dopisni þlan od 2010. . %an je odgonetnuo molekularnu strukturu velike ri-bosomske podjedinice i otkrio da je ribosom ustvari ribozim tj. da katalitiþku ulogu u nastanku peptid-ne veze igra ribosomski RNA. Intenzivno radi na molekularnoj strukturi velikih staniþnih multien-zimskih sustava.

Ribosome i biosintezu proteina istraåuje i pa-to¿ziolog Stjepan Gamulin (1934. koji posebno studira poliribosome kod razliþitih patoloških sta-nja. Pokazao je da degradacija poliribosoma jetara tijekom kratkotrajnog gladovanja posljedica inhi-bicije inicijacije translacije a ne raspada molekula mRNA kako se ranije mislilo. Istraåivao je i ste-roidne receptore u razliþitim tumorima.

%itne rezultate na podruþju prouþavanja struk-ture i Iunkcije osjetnih organa ostvario je Zoran %ujas. Rezultati tih istraåivanja pokazali su da su evocirani kortikalni potencijali samo dio orijentacij-skog reÀeksa priprema za osjeüanje a ne neposred-ni neuro¿ziološki korelat osjetnog doåivljaja što je izvorni prilog na podruþju osjetne neuro¿ziologije. IontoIoretiþnim podraåivanjem okusnih re-ceptora utvrÿeno je da je slani okus koji izazivaju razliþite soli uþinak skupnog djelovanja i aniona i

hazu.indd 127 11.04.2011. 0