Page 126 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

This is a SEO version of 150HAZU-izmjena_16.6.pdf. Click here to view full version

« Previous Page Table of Contents Next Page »

— 126

njihove strukture diIerencijaciju plastida i rever-zibilnost plastidne transIormacije.

U posljednjih pedesetak godina postignut je znatan napredak u istraåivanju biologije stanica i tkiva. Istraåivanja obuhvaüaju raspon od morIo-loških radova preko eksperimentalnih do radova iz molekularne biologije.

Teodor Variüak dao je velik prilog histologiji razliþitih åivotinja. Otkrio je da se u riba stanice retikulo-endotelnog sustava ne nalaze u jetrima nego u slezeni i bubrezima. Objavio je i vaåan rad o histotopokemiji mukopolisaharida u placenti gove-da i svinje. Pretpostavio je da bi mukopolisaharidi interponirani izmeÿu troIoblasta i epitela uterusa te bazalne membrane mogli imati ulogu nosaþa ra-zliþitih metabolita. Posebnu pozornost posvetio je vaskularizaciji i morIološko-Iunkcionalnoj struk-turi jetara nekih åivotinja. U krvnim åilama jetara jazavca mrkog medvjeda nosatog rakuna i vidre otkrio je intrahepatiþne prigušne ureÿaje. Osim toga nekoliko je godina ustrajnog rada posvetio istraåivanju hemoblastiþnih centara u nekih riba i vodozemaca. Ta su istraåivanja pokazala da se u proljeüe nakon zimskog mirovanja intravenozno u koštanoj sråi pojavljuju polikromatski eritroblasti a u masnoj koštanoj sråi nakupine stanica u kojima se moåe pratiti razvitak hemocitoblasta u mijelocite i metamijelocite.

Rast i diIerencijaciju zametka glodavaca (mi-ševa i štakora u doba stvaranja zametnih listiüa prouþavao je Nikola Škreb. Rijeþ je o razvojnom razdoblju koje je kritiþno za daljnji normalan tijek procesa; zametci u toj Iazi veü su implantirani u sluznicu uterusa majke te je rad s njima vrlo oteåan i potrebno je bilo naüi nove metode kojima se omo-guüuje njihova analiza. Skupina istraåivaþa najprije je pokušala analizirati moguünost diIerencijacije tih stadija na naþin da ih presadi na mjesta izvan uterusa (prednja oþna komora bubreåna kapsula i tamo prati rast i diIerencijaciju. Pokazalo se da je stupanj diIerencijacije ovisan o stadiju zametka koji se presaÿuje i o mjestu na koje se presaÿuje. Osobito je vaåan rezultat da se zametci nekih so-jeva miševa pod bubreånom kapsulom uopüe ne diIerenciraju veü nediIerencirani nekontrolirano

rastu i konaþno ubiju miša nosioca. Rijeþ je o te-ratokarcinomima koji se poslije mogu presaÿivati i uzgajati po metodi kulture stanica. Time je poka-zana srodnost stanica zametka i malignih stanica raka. Nadalje je izraÿena izvorna metoda za mikro-kirurško odjeljivanje zametnih listiüa i njihovo pre-saÿivanje kao u sluþaju þitavog zametka. Pokazalo se da je primarni ektoderm na poþetku gastrulacije izvor stanica koje se nakon migracije diIerenciraju u sva tkiva i organe u tijelu zametka. Istraåivanja su proširena na regionalnu restrikciju razvojnog potencijala zametnih listiüa i dobiven je vaåan po-datak o smeÿem masnom tkivu kao dominantnom derivatu mezoderma u eksperimentalnim uvjetima. Isto je tako izraÿena metoda uzgajanja toga stadija razvoja u kulturi iQ vitro prema metodi kulture or-gana. Nakon uzgajanja od dva tjedna dobivaju se tzv. teratomi tj. razna potpuno izmiješana tkiva. Škreb je pokazao da se diIerencijacija ne javlja ako se ne mijenja tekuüa mješavina za uzgoj ili ako se pusti da zametci plivaju u njoj a ne leåe na kovinskoj mreåici. Uzgajanje se obavlja uz doda-tak seruma ili samo u kemijski de¿niranoj tekuüini bez proteina. Dodatak raznih poznatih þimbenika mogu mijenjati stupanj diIerencijacije. Tako cAMP pospješuje stvaranje mioblasta a retinska kiseli-na djeluje na epitel i sprjeþava razvoj hrskavice 5-azacitidin pospješuje diIerencijaciju svih tkiva a transIerin inducira razvitak atipiþnih stanica leüe. Takve se stanice mogu dobiti i u eksperimentalnim uvjetima na odraslim štakorima gdje epitel mreå-nice ima sposobnost transdiIerencijacije.

Histolog i embriolog Antun Švajger posebnu je paånju posvetio istraåivanju uloge zametnih li-stiüa u ranoj embriogenezi a to je u okviru proble-matike temeljne zakonitosti ranog razvitka sisavca. Osobito se istaknuo na podruþju eksperimentalne razvojne biologije vlastitom razreÿenom metodom izolacije i mikromanipulacije ranih razvojnih sta-dija zametka sisavaca na razini zametnih listiüa njihovom eksplantacijom iQ vitro . Vaåna je bila i njegova djelatnost na podruþju medicinske etike. Genotoksikolog %ranko .urelec istraåivao je djelovanja toksiþnih tvari na vodene organizme i njihove stanice. Najraniji biološki eIekt ksenobio-

hazu.indd 126 11.04.2011. 0

Page 126 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

This is a SEO version of 150HAZU-izmjena_16.6.pdf. Click here to view full version

« Previous Page Table of Contents Next Page »