Page 125 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 125

u razumijevanju tro¿þkih odnosa u moru. Uz po-moü suvremenog naþina uzorkovanja osobito je pridonio poznavanju raspodjele i dinamike popu-lacije Ieodarijskih radiolarija koji spadaju meÿu najmanje poznate radiolarije uopüe. Nastavljajuüi istraåivanja Tome Gamulina publicirao je vrlo vrijedne podatke o biologiji i ekologiji kalikoIora -adranskog i Sredozemnog mora. Revidirao je neka sustavna i morIološka otkriüa kod malih kopepo-da jednog od najmanje poznatog roda OQFaea . Posljednjih nekoliko godina vrlo se aktivno bavi upoznavanjem malih i izoloranih biotopa uz našu obalu -adrana. Opisao je dva nova roda i þetiri nove vrste endemskih planktonskih kopepodnih rakova:

Mesaiokeras Kurei SSeleoKvarella gamuliQi Ba-dijella jal]iFi i SSeleoSKria mestrovi .

Milan Meštrov istraåio je ekološke i bioceno-loške odnose podzemnih staništa i voda na kopnu te nove endemiþke i reliktne taksone troglobionata s objašnjenjima njihove ekološke evolucije te di-namike njihova naseljavanja. Istraåivao je djelo-vanje ekoloških þimbenika ponajprije vlaånosti supstrata na mehanizme dijapauze regeneracije i neurosekrecije troglo¿lnih oligoheta te pojava reprodukcije mriještenja i dinamike populacija puåeva pod utjecajem temperature okoliša u vezi s aktivnošüu neurosekretornog sustava. Višegodiš-njim terenskim i laboratorijskim ekološkim istraåi-vanjima oneþišüavanja tekuüica i podzemnih voda antropogenih utjecaja na slatkovodne ekosustave napose na dinamiku populacija organizama i na metaboliþke procese u njima dobio je odgovore u vezi s odvijanjem pojedinih Iaza tih procesa. Utvr-dio je zakonitosti prostorno-vremenske dinamike utjecaja oneþišüenosti voda. Posebno je istraåivao utjecaj temperature na biocenoze i na populacije pojedinih vrsta organizama te na njihove osnov-ne metaboliþke procese a to je posebno vaåno za postojeüe i buduüe izvore termopolucije vodenih ekosustava. Rješavana su mnoga pitanja stupnja oneþišüenja te þimbenika i stupnja tro¿je tekuüica i mnogih prirodnih i umjetnih akumulacija. Zapaåeni su i rezultati istraåivanja Velimira Pravdiüa (1931. posveüeni odnosima znanosti i upravljanja okolišem u razvijanju naþela primjene

znanstvenih rezultata u stvaranju i de¿niranju stu-dija o utjecaju na okoliš i u de¿niranju naþela na kojima se zasnivaju suvremene strategije upravlja-nja okolišem. Strategije se zasnivaju na prirodnim znanostima a povezuju gospodarske sociološke i etiþke dimenzije u cjelinu. Objavio je priloge prirodoznanstvenim istraåivanjima geokemije se-dimenata te odreÿivanja prihvatnog kapaciteta eko-sustava u prijenosu oneþišüivaþa s kopna u more. Istraåivanja graÿe stanice bezbojnih sumpor-nih bakterija pomoüu dvije nove metode kulti-viranja što ih je izveo Zvonimir Devidp (1921. omoguüila su da se potanje istraåe i veliki oblici organizama iz -adranskog mora. .ontinuiranim opaåanjima u mikrokulturama i analizom ¿ksiranih te citokemijskih i bojenih preparata dobiveni su rezultati koji jednoznaþno dokazuju nediIerencira-nu graÿu stanica tih organizama kakvu je kasnije za sve prokariote de¿nitivno potvrdila elektronska mikroskopija. Analiza graÿe makronukleusa cili-jata za koji se pretpostavljalo da je endomitotski visokopoliploidan zahtijevala je jasnu predodåbu o mitozi koja je tada u cilijata bila posve neobjaš-njiva. Primjenom brze acetokarminske metode uspjelo je dokazati prave kromosome u mejotskoj diobi te otkriti njihovo postupno prelaåenje u kro-mosomske agregate tijekom Iormiranja mikronu-kleusa u ekskonjugantima þime su riješeni osnovni problemi kariologije cilijata. Paralelnom svjetlo-sno-makroskopskom i elektronsko-mikroskopskom analizom mogao je Devidp u plodovima ukrasne bundevice (CuFurbita SeSo var. ovifera egzaktno jednoznaþno dokazati reverzibilnost plastidne transIormacije na modelu kloroplast-kromoplast þime je bila )re\-:\sslingova hipoteza o monotro-pnom razvitku plastida de¿nitivno opovrgnuta. Od ostalih njegovih istraåivanja valja spomenuti još ul-trastrukturna istraåivanja plastidnih transIormacija aurea-mutanti studije ultrastrukturnih promjena u plastidima i mitohondrijima izazvanih egzogenim Iaktorima istraåivanja Iotoperiodizma u lemena-ceja te istraåivanja optiþkih svojstava biljnih tkiva. Vrijedni su rezultati istraåivanja uþinka ionizira-nih zraþenja na razvoj plastida i uþinka razliþitih þimbenika na plastide i mitohondrije ukljuþujuüi i

hazu.indd 125 11.04.2011. 0