Page 124 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 124

i PlaQtago Kolosteum te taksoni roda SeQeFio iz skupine vulgaris ± leuFaQtKemifolius ta su istraåi-vanja napose kod roda LeuFaQtKemum dala bitne rezultate i nove koncepcije koje su prihvaüene i u najuglednijim stranim Àoristiþkim djelima. )loristiþka istraåivanja koja se odlikuju nasto-janjima da se Àora istraåivanih podruþja temeljito analizira s obzirom na njezinu pripadnost raznim Àornim elementima dala su kao rezultat rašþlanji-vanje ilirskog Àornog elementa u ilirsko-balkanski i ilirsko-mediteranski Àorni element te rašþlanjenje þitavog mediteranskog Àornog elementa u niz uåih geoelemenata.

.ao daljnji rezultat navedenih sustavnih i Ào-ristiþkih istraåivanja valja navesti i opise i nalaze novih taksona kao što su LeuFaQtKemum liburQi-Fum L FroatiFum L SraeFox SeQeFio Farolimalyi

i AristoloFKia FroatiFa Horvatiüeva dugogodiš-nja istraåivanja vegetacije naše zemlje (na osnovi %raun-%lanTuetovih gledišta pokazala su: 1. da se livadna vegetacija sjeverozapadnih podruþja bivše -ugoslavije zbog posebnih klimatskih i drugih eko-loških uvjeta odlikuje osebujnošüu te da pripada dobrim dijelom preteåno endemiþnim asocijacija-ma i posebnim višim sistematskim jedinicama; 2. da se vegetacija mediteranskog i submediteranskog krša u Hrvatskoj sastoji od vrlo velikog broja niåih i viših vegetacijskih jedinica osebujnog Àoristiþkog sastava koji je podrobno obraÿen.

Dugogodišnja istraåivanja Davora Miliþi-üa na biljnim virusima raznih skupina (napose potivirusa tobamovirusa i rabdovirusa pomoüu modernih eksperimentalnih metoda (serologije spektroIotometrije imunoelektroIoreze i dr. dala su ove vaåne rezultate: prvi je put uspješno pre-nesen ;-virus kakteja na standardne eksperimen-talne biljke þime je uvelike olakšano istraåivanje tog virusa. upoznate su citopatološke promjene koje biljni virusi uzrokuju u protoplastu in¿ciranih biljnih stanica napose virusne staniþne inkluzije potivirusa tobamovirusa i komovirusa. izolirani su i karakterizirani mnogi virusi naÿeni u nas prvi put (na krstašicama åitaricama duhanu voükama i ukrasnim biljkama þime je dan vaåan prinos našoj ¿opatološkoj praksi.

U novije je vrijeme bitan prilog Àoristici svo-jom knjigom Velebit i Qjegov biljQi svijet dao þlan IV. Razreda Sergej )orenbacher.

U novoosnovanom razredu vrlo je bitan bio rad Zdravka Lorkoviüa na podruþju citotaksono-mije i ¿logenije. Zahvaljujuüi njegovu pronalasku metode za umjetnu kopulaciju LeSidoStera kojom se izbjegavaju optiþki olIaktorni i mehaniþki sek-sualni izolacijski mehanizmi bilo je omoguüeno genetiþko miješanje hibridizacija vrsta rodova i tribusa. Dobivene je rezultate provjeravao elektro-Iorezom enzima i našao dobru podudarnost na razi-ni vrsta dok su se ispod te razine þesto razilazili. To je i razlog zašto se interspecijska hibridizacija ne podudara uvijek s elektroIorezom enzima u pogle-du ¿logenetskih odnosa meÿu organizmima. Istom tom metodom bilo je moguüe ustanoviti Iunkciju pojedinih organa genitalnog aparata LeSidoStera . Amputacijom pojedinih organa došao je do novih nazora o utjecaju speci¿þnih razlika genitalnih or-gana kao posljedice a ne uzroka postanka novih vrsta odnosno njihovih prijelaznih stadija semispe-cijesa. Prouþavajuüi ulogu kromosoma u sterilnosti interspecijskih hibrida pronašao je mnogostruke adekvatno smanjene brojeve kromosoma u nekih vrsta LeSidoStera što je protumaþio Iragmenta-cijom kromosoma omoguüenom holokinetiþkom strukturom njihovih kromosoma za razliku od cen-trokinetiþke strukture u velike veüine organizama. Lorkoviü je otkrio mnoge nove vrste leptira pa je veüi broj taksona posveüen Lorkoviüevu imenu a dobio je i brojna meÿunarodna i domaüa priznanja za svoje vrijedne znanstvene doprinose.

Istaknuti zoolog Tomo Gamulin istraåivao je zooplankton -adranskog i Sredozemnog mora osobito kopepoda hetognata siIonoIora hiperida euIazida i dr. izuþavajuüi njihovu pojavu u vreme-nu i u prostoru s obzirom na temperaturu i slano-üu mora. Istraåivao je mriještenje razvoj srdele i migracijska kretanja te za ribarstvo vaåne vrste u -adranskom moru. Osposobio je mlaÿe istraåivaþe koji danas vrlo uspješno nastavljaju njegovo djelo. Tako )rano .ršiniü (1947. istraåuje biologiju mikrozooplanktona posebno grupe tintinida. Ta skupina zooplanktona jedna je od vaånijih karika

hazu.indd 124 11.04.2011. 0