Page 123 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 123

– 1979.; red. þlan 1947. Aleksandar Ugrenoviü (1883. – 1958.; red. þlan 1948. Albert Ogrizek (1891. – 1970.; dop. þlan 1951. red. þlan 1954. Ivo Pevalek (1893. – 1967.; red. þlan 1960. Te-odor Variüak (1907. – 1977.; izv. þlan 1955. red. þlan 1958. Zdravko Lorkoviü (1900. – 1998.; dop. þlan 1959.; red. þlan 1965. Zoran %ujas (1910. – 2004.; dop. þlan 1960. red. þlan 1968. Milan Aniü (1906. – 1968.; dop. þlan 1963. red. þlan 1968. Stjepan Horvatiü (1899. – 1975.; izv. þlan 1966. red. þlan 1973. Nikola Škreb (1920. – 1993.; izv. þlan 1968. red. þlan 1979. Mirko Vidakoviü (1924. – 2002.; izv. þlan 1969. red. þlan 1981. Davor Miliþiü (1915. – 1993.; izv. þlan 1973. red. þlan 1986. Zvonimir Devidp (izv. þlan 1973. red. þlan 1991. Dušan .lepac (1917. – 2003.; þlan sur. 1975. izv. þlan 1977. red. þlan 1991. Slav-ko .rvavica (1920. – 2003.; izv. þlan 1977. red. þlan 1991. Stevan Milkoviü (1923. – 1989.; izv. þlan 1977. Andrija .aštelan (izv. þlan 1979. red. þlan 1991. glavni tajnik Akademije 1998. Milan Meštrov (1929. – 2010.; þlan sur. 1975. izv. þlan 1979. red. þlan 1991. .rista .ostial-Šimonoviü (izv. þlan 1981. red. þlan 1991. Vlatko Silobrþiü (þlan sur. 1977. izv. þlan 1986. red. þlan 1991. äeljko .uüan (þlan sur. 1977. izv. þlan 1990. red. þlan 1991. %ranko .urelec (1935. – 1999.; þlan sur. 1988. red. þlan 1992. Milan Maceljski (1925. – 2007 red. þlan 1992. äeljko Trgovþeviü (1939. – 2000.; red. þlan 1992. Velimir Pravdiü (red. þlan 1997. )rano .ršiniü (þlan sur. 1992. red. þlan 2000. Anton Švajger (1935. – 2003.; þlan sur. 1980. red. þlan 2000. Stjepan Gamulin (red. þlan 2002. Slavko Matiü (red. þlan 2004. Pavao Rudan (red. þlan 2006. i )ranjo Tomiü (red. þlan 2010. . Njihova se istraåivanja proteåu od tra-dicionalne botanike zoologije i genetike preko an-tropologije ekologije imunologije i molekularne biologije sve do poljoprivrede i šumarstva. Anatomska istraåivanja Vale Vouka dala su bitne rezultate o otvorima biljnog tijela koji sluåe za izmjenu plinova. Tako je istraåio anatomiju i ontogenetski razvitak lenticela na korijenu lipe osebujne pneumatode na stablu begonija (BegoQia vitifolia SFKott hidatode (puþi vodenice kod 12

vrsta cecelja (Oxalis te raspodjelu puþi na listovi-ma osjetljive mimoze (Mimosa SudiFa Voukova istraåivanja s podruþja biljne ¿ziologije vaåni su prilozi poznavanju mjerenja kemijskog intenziteta svjetlosti izmjeni inulina kod vodopija (CiFKorium iQtybus utjecaju aluminijevih soli na boju cvatova hortenzije (HydraQgea KorteQsis Sm te ¿ziološkog shvaüanja simbioze i gibanja biljaka. Tu je posti-gao i svoje najvaånije rezultate istraåujuüi strujanje citoplazme i gibanje plazmodija gljiva sluznjaþa. Prvi je naime ustanovio da su nepravilnosti u pe-riodiþnosti Àuktuacijskog („njihajuüeg“ strujanja (njem. :ebersFKiffFKeQstromuQg engl. SKuttle streamiQg u citoplazmi plazmodija acelularnih gljiva sluznjaþa izazvane dnevnim svjetlom i ti se radovi citiraju i danas.

Valja spomenuti i Voukova istraåivanja alga (pogotovo modrozelenih i bakterija iz termalnih izvora obradu porodice kodijaceja (CodiaFeae

istraåivanja paroåina (CKaraFeae i crvenih alga morske vegetacije te istraåivanja biologije termal-nih voda.

Ivo Pevalek bavio se istraåivanjem sastava vaskularne Àore Hrvatske. .ritiþki je razradio po-jedine polimorIne taksone opisavši i neke potpuno nove oblike. To se tiþe napose vrste Laser¿tium SseudaQoides u okviru koje je opisao novi varije-tet te vrste GeQtiaQa FrisSata Vis koju je rašþla-nio u tri novoopisane podvrste: subsS boãQjakii

Pev. subsp visiaQi Pev. i subsp automQalis Pev

Meÿutim glavno je podruþje njegove znanstvene djelatnosti algologija. Prouþavao je slatkovodne alge iz razliþitih vodenih staništa na podruþju Hr-vatske i Slovenije posebno jednostaniþne alge iz sastava vegetacije cretova koje preteånim dijelom pripadaju sistematskoj skupini DesmidiaFeae Alge je prouþavao ne samo kao algolog nego i s geobo-taniþkog odnosno ekološkog gledišta. Pronašao je niz novih dotad nepoznatih alga iz razliþitih sistematskih skupina DesmidiaFeae Posebnu po-zornost obratio je ¿togenom taloåenju i nastanku sedre (travertina u našim krškim vodama. Stjepan Horvatiü sustavno je istraåivao odnose polimorInih taksona kao što su roda LeuFaQtKe-mum kolektivne vrste PeuFedaQum ForiaFeum

hazu.indd 123 11.04.2011. 0