Page 121 - 150HAZU-izmjena

tetskih spojeva metodom diIrakcije rendgenskih zraka þime je determinirao i interpretirao brojne kristalne strukture (åivinih spojeva talijskih soli i kompleksnih sulIosoli brojnih ¿losilikata i tek-tosilikata zatim istraåivanjem svojstava geneze i stabilnosti pojedinih minerala ili grupa (npr. sre-ÿenosti strukture albita u tzv. spilit-kerato¿rskoj asocijaciji u %osni te opüenito mineraloško-pe-trološkim problemima (npr. serije am¿bola iz am- ¿bolita o¿olitne zone u %osni i dr. . Iz tih podruþja objavio je više od 60 radova od toga oko polovicu u vodeüim europskim i svjetskim mineraloškim i petrološkim þasopisima. Dobitnik je mnogih dr-åavnih sveuþilišnih i drugih priznanja.

Mirko Malez bavio se prouþavanjem svih skupina Iosilnih vertebrata (kraljeånjaka odreÿi-vanjem njihove taksonomije i migracija a onda i geologijom (paleogeogra¿jom kvartara opüenito. Najveüi broj radova koje je napisao veüinom s mla-ÿim suradnicima koje je uvodio u struku posveüen je špiljskim Iaunama Hrvatske (Veternica Šanda-lja Velika Peüina na Ravnoj gori i dr. ukljuþujuüi i tzv. koštane breþe (na Marjanu iznad Splita . Pi-sao je i o genezi špilja podzemnim i površinskim krškim pojavama hidrologiji podzemlja i špilja kao staništima pleistocenske Iaune i Iosilnog þovjeka. Malez je od 1974. voditelj i upravitelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara (vidi dolje . U špilji Vindiji kod Donje Voüe pod njegovim vod-stvom iskopani su skeletni ostaci neandertalca koji spadaju meÿu najmlaÿe nalaze te izumrle vrste pa su zbog razmjerno dobro oþuvanih dijelova DNA posluåili za rekonstrukciju genoma neandertalca (vidi dolje o djelovanju Zavoda za paleontologi-ju i geologiju kvartara . Malez je bio vrlo plodan pisac objavio je više od 250 znanstvenih þlanaka suraÿivao je s mnogobrojnim struþnjacima u zemlji i inozemstvu (Sarajevo Ljubljana Skoplje Graz %eþ %erlin Pariz SAD Helsinki . %io je dopisni þlan Austrijske akademije a po njemu su imenova-ne þetiri nove vrste (vertebrata ostrakoda i rudista . Ante Polšak bio je geolog i paleontolog. Naj-vaåniji su mu radovi o stratigra¿ji i Iosilnom sa-dråaju gornjokrednih naslaga Vanjskih (krških i Unutrašnjih Dinarida u kojima je dao nove dopri-

nose poznavanju tih terena. %io je svjetski poznat specijalist za skupinu gornjokrednih aberantnih pahiodontnih školjkaša (rudista u kojoj je posta-vio niz novih rodova i vrsta i dao znatne dopri-nose boljem poznavanju njihove paleobiologije pa su inozemni specijalisti za tu skupinu Iosila (iz )rancuske Italije Španjolske a i iz dråava biv-še -ugoslavije dolazili k njemu na specijalistiþki studij. Na temelju istraåivanja u Istri podijelio je gornjokredne naslage na niz rudistnih cenozona koje je korelirao s kronostratigra¿jom i koje su pri-mijenjene u þitavim Dinaridima a i šire u sredoze-mnom podruþju. Pisao je i o tektonici Unutrašnjih Dinarida a pionirska su njegova istraåivanja paleo-temperatura na temelju odnosa kisikovih izotopa (u suradnji s geokemiþarima koja je uveo kao jednu od metoda tzv. polivalentne stratigra¿je za koju se zalagao a koja su tek kasnijim istraåivanjima potvrÿena i primjereno vrednovana. Objavio je više od 90 znanstvenih radova dijelom i u inozemnim i meÿunarodnim þasopisima i zbornicima. Velimir .ranjec unaprijedio je geologiju naI-tnih leåišta u Hrvatskoj i razvio metode potpovršin-skog (dubinskog geološkog kartiranja strukturne geologije i morIometrije. Istraåivao je i geologiju Tuzlanskog solnog bazena. .ao dugogodišnji na-stavnik na Rudarsko-geološko-naItnom Iakultetu odgojio je mnogobrojne generacije naItnih inåenje-ra geologa a istakao se i u suradnji s gospodarskim organizacijama posebno s INA-NaItaplinom. Izra-dio je i opseånu geološku studiju o naItoplinono-snosti mediteranskog prostora.

Dragutin Skoko (1930. istraåuje probleme seizmologije i ¿zike unutrašnjosti Zemlje što uk-ljuþuje registriranje potresa opüenito i digitalnu transIormaciju zapisa mehaniþkih seizmograIa zatim optimalizaciju poloåaja seizmoloških postaja postupkom Monte Carlo te seizmiþkim zoniranjem odnosno analitiþkim odnosom neotektonskih i se-izmiþkih parametara što omoguüuje kvantitativnu procjenu maksimalno moguüe magnitude potresa na osnovi tektonskih parametara þime se subjek-tivnost te metode smanjila na najmanju moguüu mjeru odnosno olakšava de¿niranje prostora mo-guüih åarišta potresa. %oravio je na usavršavanju

Page 121 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

Page 121 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf