Page 120 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 120

kim temeljima napustivši do tada prevladavajuüi ¿ksistiþki pristup. Osobitu je paånju posveüivao našim krškim podruþjima (tzv. Vanjskim Dina-ridima gdje su na temelju njegovih geoloških i hidrogeoloških studija izgraÿeni svi naši vaåniji hidroenergetski objekti (Peruüa Senj Vinodol Rjeþina Obrovac Ombla i drugi koji i danas uspješno Iunkcioniraju i neki izvan Hrvatske (HE sustavi na Neretvi Drini Mavrovu i Tari-Moraþi . To su bili pionirski graÿevinski pothvati takve vrste u svijetu pa su ga UN i )AO niz godina angaåirali kao eksperta na problemima vodoopskrbe u -amaj-ci Egiptu Libanonu i svim ostalim mediteranskim zemljama. Poznata izdavaþka kuüa Elsevier pozva-la ga je još 1965. da bude glavni urednik i autor glavnog priloga u prvoj svjetskoj monogra¿ji 13 autora o kršu na sjevernoj Zemljinoj polutci þime su znanstvene spoznaje dobivene prouþavanjem našega krša postale dostupne svjetskoj znanstvenoj javnosti. Uz to Herak je ukupno objavio više od 220 naslova od toga oko polovicu znanstvenih ra-dova uz 13 izdanja udåbenika i dvije knjige. ýlan je Austrijske i Slovenske akademije a do 1991. bio je i þlan Srpske akademije znanosti kada je otkazao þlanstvo. Dobitnik je mnogih dråavnih nagrada i odliþja.

Ivan -urkoviü (1917. istraåio je velik broj (više od 20 rudnih pojava u gotovo svim dijelovi-ma bivše -ugoslavije a posebno u Hrvatskoj i %o-sni. Veüina tih radova predstavlja pionirske radove u našoj zemlji. Sintezom tih radova i meÿusobnom usporedbom istraåenih rudnih pojava izdvojena su pojedina rudna podruþja i dijelovi velikih metalo-genih provincija kao i pojedine metalogene epo-he. Tu se osobito istiþu podrobne metalogenetske studije Petrove i Trgovske gore zatim Unsko-san-skog paleozoika i Srednjobosanskog rudogorja te prva sistematizacija rudnih leåišta i pojava u Hrvatskoj. Rudne minerale iz Srednjobosanskog rudogorja prvi je u Hrvatskoj podvrgnuo kvanti-tativnim optiþkim istraåivanjima u reÀektiranom polariziranom svjetlu. .ao vrhunskog struþnjaka za rudna leåišta -urkoviüa je niz godina angaåirao UN pa je istraåio i mnogobrojna rudna leåišta u inozemstvu. Od tih radova istiþu se opisi leåišta i

njihova tektonskog sklopa u dotad geološki posve neistraåenim podruþjima sjeverne i srednje %ur-me a rezultati tih istraåivanja objelodanjeni su u monograIskom djelu Geology of Burma . Vaåni su i njegovi rezultati postignuti prouþavanjem leåišta i metalogenije središnjeg dijela Tunisa s olovno- -cinþanim baritno-Àuoritnim i åeljeznim leåištima i drugih lokacija.

Vladimir Majer (1922. bavi se petrološkim istraåivanjima na prostorima Hrvatske %osne Srbije i Makedonije s teåištem na kompleksnim istraåivanjima o¿olitne zone posebno o¿olitnog kompleksa %anovine s Pokupljem zatim ultrama¿ta s prateüim stijenama i metamorInih stijena u bazi o¿olita gdje su kompletnom analizom serije me-tamorInih stijena u bazi o¿olita a na osnovi Iazne P-T analize precizno riješeni stupanj i karakter metamor¿zma kao i njegova starost na temelju radiometrijskih analiza istraåio je i sedimente u o¿olitnom melanåu. Tim istraåivanjima postignuti su novi rezultati o graÿi sastavu i genezi tog o¿- olitnog kompleksa. Majerova istraåivanja ultraba-ziþnih stijena Šar-planine dala su osnove za nove izvorne teorije o genezi o¿olita. Geokemijskom analizom elemenata u tragovima rijetkih zemalja i izotopa postignuti su novi rezultati o o¿olitima lercolitske zone u zapadnoj %osni. U sjevernom dijelu Pelagonida prvi je put utvrdio postojanje metamor¿zma visokog tlaka na prostorima bivše -ugoslavije. Uz velik broj znanstvenih radova u þasopisima objavio je i dvije saåete i jednu op-seånu monogra¿ju o o¿olitima na prostoru bivše -ugoslavije.

%erislav Makjaniü bavio se klimatologijom dinamiþkom meteorologijom (strujanje zraka pre-ko planine obalno kruåenje zraka vjetrovi bura jugo i etezija primjenom matematiþke statistike u geo¿zici (teorija ekstrema te seizmiþkim rizikom (-enkinsova metoda za najjaþe potrese. Rezultate tih istraåivanja objavio je u 30-ak znanstvenih i pribliåno isto toliko struþnih radova u raznim þa-sopisima ukljuþujuüi i najuglednije meÿunarodne þasopise iz seizmologije i ¿zike atmosIere. Stjepan Šüavniþar (1923. bavi se analizom i rješavanjem kristalnih struktura prirodnih i sin-

hazu.indd 120 11.04.2011. 0