Page 119 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 119

osnovom racionalnog planiranja i projektiranja prometnica. U radovima regionalnog karaktera posebno se bavio jadranskim prostorom i njego-vim zaleÿem (%iokovska åupa i dr. . Napisao je više od 150 znanstvenih i struþnih radova koji su nezaobilazni za upoznavanje geograIskih odnosa naših krajeva uz nekoliko udåbenika. %io je poþa-sni þlan više stranih društava i akademija i dobitnik je mnogobrojnih odliþja nagrada i priznanja. %ranimir Gušiü þlan Razreda za medicinske znanosti istraåivao je odnose þovjeka i krša kako s medicinskog tako i s etnološkog gledišta. Ulazio je i u rasprave o krškoj nomenklaturi.

%ranko Maksiü (1909. – 1966. dopisni þlan od 1966. dao je nekoliko Iundamentalnih doprinosa ¿zici atmosIere kojima je uklonio mnoge dotadaš-nje nedostatke u naþinu i mjerenju vlage u zraku tog osjetljivog i vaånog meteorološkog elementa. Prouþavajuüi istovremeno karakteristike zraþnih masa radi analize i prognoze vremena uspio je sintezom svojih istraåivanja u ta dva podruþja objasniti koji procesi u atmosIeri dovode do ekstre-mno niske relativne vlage u pojedinim vremenskim situacijama što je kasnije proširio i na adekvatne pojave u višim slojevima atmosIere. Poboljšao je i toþnost nekih meteoroloških instrumenata prila-godbama u konstrukciji.

Miroslav Tajder glavni je dio svoga znanstve-nog rada posvetio petrogenezi magmatskih i meta-morInih stijena u koje je uveo tada (i danas vlada-juüe teorije %oZena o njihovoj genezi i evoluciji. Osim istraåivanja pojedinaþnih stijena i minerala s mnogih lokaliteta u Hrvatskoj %osni i Makedoniji koja su postala model i uzor suvremenim istraåi-vanjima magmatskih i metamorInih stijena bivše -ugoslavije prvi je u nas uveo i opüa istraåivanja stijena þitavog jednog podruþja te je prema prin-cipima prije spomenute %oZenove teorije Irakcij-ske kristalizacije i kristalizacijske diIerencijacije odredio genezu þitavog sklopa stijena (stijenskog masiva . Tumaþio je procese i produkte izmjene primarnih minerala i primjenjivao nove metode kvantitativne analize kemijskog i mineralnog sa-stava pojedinih Iaza stijena. Objavio je više od 70 znanstvenih uz desetak struþnih i popularnih þla-

naka a kao ekspert bio je pozvan na istraåivanje rudnih terena u Sudanu i Venezueli.

Vanda .ochansk\-Devidp utemeljiteljica je mikropaleontologije kao znanstvenoistraåivaþke discipline u Hrvatskoj. Iako je istraåivala Iosilne organizme vrlo razliþite taksonomske pripadnosti starosti i okoliša najvaåniji su joj radovi o pale-ozojskim IoraminiIerama (skupina )usuliQaFea i vapnenaþkim algama (iz skupine DasyFladales iz Hrvatske Slovenije i Crne Gore od kojih su prve moåda najvaåniji Iosili za globalnu stratigraIsku korelaciju gornjeg karbona i perma a u stopu ih prate vapnenaþke alge. Po tim radovima spada u vrh svjetskih specijalista Iuzulinologa i algologa tako da je po njoj nazvano nekoliko novih rodova i vrsta radovi su joj objavljivani i u ameriþkim ruskim japanskim poljskim švicarskim njemaþ-kim i drugim inozemnim znanstvenim þasopisi-ma a inozemni geolozi slali su joj materijale na odredbu. Uz to vaåni su joj i radovi o miocenskim mekušcima Paratetisa (iz oslaÿenih okoliša a po-taknula je izradu (i ispoþetka sudjelovala u izradi geoloških bibliogra¿ja Hrvatske. Iako je po struci i obrazovanju bila biolog botaniþar paleontološki je obrazovala mnogobrojne generacije geologa i pale-ontologa. Objavila je 100 znanstvenih i više od 110 struþno-popularnih radova te dva udåbenika. %ila je i dopisna þlanica Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Dobitnica je veüeg broja hrvatskih i slovenskih nagrada i priznanja.

Milan Herak (1917. geolog þiji su tematski raspon radova i znanstvenoistraåivaþko djelovanje iznimno široki od paleontologije (Iosilne spuåve morIometrijska analiza ostataka špiljskog medvje-da a osobito Iosilne vapnenaþke alge – DasyFla-dales u þemu je jedan od svjetski priznatih znan-stvenika pa je po njemu prozvano nekoliko rodova i vrsta tih organizama preko stratigra¿je (posebno trijasa regionalne geologije i tektonike (mnogo-brojni geološki radovi o razliþitim podruþjima Hrvatske do geologije i hidrogeologije krša gdje je uz ostalo uveo i tektogenetski pristup (umjesto opisnog klasi¿kaciji krških terena (orogenetski krš i epiorogenetski ili epiplatIormni krš . Postavio je novu geotektonsku shemu Dinarida na mobilistiþ-

hazu.indd 119 11.04.2011. 0