Page 118 - 150HAZU-izmjena

Prouþio je brojne minerale i mineralne asocijacije od kojih su mnoge i novootkrivene s mnogih loka-liteta Hrvatske ali i s )ruške gore iz juåne Srbije te iz Makedonije. Najpoznatija je njegova teorija o postanku zemlje crvenice (ili crljenice; terra rossa kojom je dokazao nadovezujuüi se na .išpatiüevo mišljenje da je crvenica netopivi ostatak karbo-natnih stijena (ponajprije vapnenaca a boksit je Iosilna crvenica. Napisao je više od 60 znanstve-nih radova šest srednjoškolskih i dva sveuþilišna udåbenika (u dva izdanja te oko 80 popularnih þlanaka uz velik broj struþnih prikaza prigodnih þlanaka recenzija putopisa beletristiþkih crtica i kazališnih kritika. Od 1945. do smrti ureÿivao je

Prirodu a bio je i þlan Irancuskog i þeškog mine-raloškog društva.

Stjepan Škreb (1879. – 1952. bavio se teorij-skom meteorologijom meteorološkom statistikom i klimatologijom. U njegovoj monogra¿ji Klima Hrvatske (1942. prvi je put obraÿena klima Hrvat-ske u cijelosti kao rezultat dugogodišnjih priprema materijala za obradu i studijske obrade podataka. Uspostavio je mareograIsku postaju u %akru i time potaknuo ¿zikalno-oceanograIska istraåivanja -a-drana u Hrvatskoj. Objavio je 40-ak znanstvenih radova.

Marijan Salopek bio je za vrijeme NDH umi-rovljen na Sveuþilištu i izbrisan iz þlanstva Akade-mije a nakon Drugoga svjetskog rata ponovno je vraüen na poloåaj redovitog proIesora i obnovljeno mu je þlanstvo u Akademiji. %avio se stratigra¿jom tektonikom i paleontologijom. Istraåio je trijaske ceIalopodne (amonitne Iaune mnogih lokaliteta u Hrvatskoj ali i u Crnoj Gori þime je znatno doku-mentirao i razradio stratigra¿ju srednjeg trijasa tih podruþja. Istraåivao je i trijaske naslage Velebita (Donje Pazarište otoka Visa (kod .omiåe Like (Donji Lapac i -ulijskih Alpa te eocenske naslage otoka Hvara. Zatim je istraåivao gornjopaleozojske naslage Like i Velebita o þemu je objavio brojne rasprave zatim kredne i paleogenske naslage Istre (ûiüarija i Hrvatskog primorja (Novi Vinodolski te konaþno i paleozojske naslage Gorskoga kotara (Mrzla Vodica i dr. . U svim tim radovima osim detaljne stratigra¿je rasvijetlio je i mnoge tekton-

ske odnose (alohtonija odnosno navlaþna i ljuskava graÿa Uþke ûiüarije i Gorskog kotara a rasprav-ljao je i o širim tektonskim okvirima primjerice o modernoj navlaþnoj tektonici u Alpama. No moåda najvaåniji njegov doprinos geologiji u Hrvatskoj jest da je uveo sistematska ekipna terenska istraåivanja u koja je ukljuþivao studente (i time zapravo utvr-dio zagrebaþku geološku školu te da je primijenio litostratigraIski (Iormacijski pristup u stratigra¿ji koji se ponovno uveo tek zadnjih dvadesetak godina. -osip Goldberg (1885. – 1960. bavio se geo- ¿zikom ¿zikom i astronomijom (za vrijeme NDH bio je prisilno umirovljen . U %akarskom zaljevu organizirao je mareograIska istraåivanja seša a ka-snije mjerenje magnetske deklinacije na -adranu. Njegovim nastojanjem osnovan je 1958. Institut za ¿ziku atmosIere i kozmiþku ¿ziku i podignut je opservatorij na Puntijarki. Uveo je u praktiþan rad ¿zikalna tumaþenja uoþenih þinjenica u analizama odnosno usporedbu empirijskih i teoretskih podata-ka. Objavio je 32 znanstvena i pet struþnih radova a istakao se i kao pisac izvrsnih srednjoškolskih udå-benika iz ¿zike i astronomije.

Luka Mariü svojim je petrološkim istraåiva-njima osobito magmatskih i metamorInih stijena obuhvatio gotovo sva podruþja tadašnje -ugoslavije i time bitno doprinio poznavanju regionalnih karak-teristika petrograIskih provincija. Nadovezujuüi se na .išpatiüa nastavio je istraåivanja o¿olitnog kom-pleksa u okviru magmatsko-sedimente Iormacije i obavio usporedne analize tih stijena u Dinaridima i u Tauridima. Napisao je i prvu kompleksnu studiju (monogra¿ju o magmatizmu na podruþju bivše -u-goslavije u kojoj je analitiþko-genetskim pristupom istraåio sve vaånije pojave magmatskih stijena. Iz svojih geokemijskih istraåivanja crvenice i boksita došao je i do zakljuþka o njihovoj genezi. Prvi se u Hrvatskoj bavio i tehniþkom petrogra¿jom. -osip Rogliü bio je geograI svestranog djelo-vanja þime je bitno doprinio potpunijoj identi¿ka-ciji geogra¿je kao cjelovite znanstvene discipline u okviru geoznanosti. Osobito se bavio geomorIolo-gijom i drugim geograIskim aspektima istraåivanja krša te evolucijom krškog krajolika zatim geograI-skim aspektima oþuvanja okoliša i geograIskom

Page 118 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

Page 118 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf