Page 117 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 117

Milutin Milankoviü (1879. – 1958. dopisni þlan 1920. po studiju je bio graÿevinski inåenjer no stekao je svjetsku slavu svojim matematiþkim proraþunima Sunþeve svjetlosti koja stiåe na Ze-mlju ovisno o variranju Zemljinih orbitalnih pa-rametara. Iako su njegovi izraþuni sezali samo 100.000 godina unatrag danas znamo da se njima mogu objasniti klimatske promjene na Zemlji i u daljoj prošlosti tj. izmjene tzv. ledenih i meÿu-ledenih doba koje objašnjavaju klimu na Zemlji tijekom zadnjih milijun i pol godina. Njegova je teorija 1960-ih godina þesto bila osporavana ali je novija sustavna istraåivanja u svijetu sa sve toþnijim mjernim rezultatima sve više potvrÿuju. Danas je opüeprihvaüeno da tzv. Milankoviüeva krivulja koja pokazuje kako je intenzitet Sunþeva zraþenja varirao tijekom prošlih 600.000 godina ujedno objašnjava klimatske promjene na Zemlji u tom razdoblju pa i ranije. Iako je veüi dio åivota proveo u %eogradu njegovo epohalno djelo (koje je prethodilo kasnijim opseånijim djelima Mate-matiþka teorija termiþkiK Sojava u]rokovaQiK SuQ-þevim ]raþeQjem objavljeno je u izdanju Akademije 1920. godine na Irancuskom jeziku i pretiskano u izdanju poznate pariške izdavaþke kuüe GautKiers Villars . Preporuku za tiskanje dali su akademici V. Variüak i A. Mohoroviþiü.

Vrijedni rezultati postignuti su i na podruþju prouþavanja Àore vegetacije i opüe botanike. Tu valja na prvome mjestu spomenuti pionirski rad dvojice Nestora hrvatske botanike: -osipa .ala-sancija Schlossera .lekovskog (1818. – 1882. i Ljudevita )arkaša Vukotinoviüa veü navedenog kao geologa. Rezultati njihovih botaniþkih istra-åivanja objavljeni su u kapitalnim djelima: Sylla-bus Àorae CroatiFae )lora CroatiFa . Pisana su latinskim jezikom imaju 1.362 stranice i sadråe 146 porodica 846 rodova i 3.461 vrstu (od toga 18 rodova i 29 vrsta koji pripadaju jedino hrvat-skoj Àori . Treüe je djelo BiliQar )lora exFursoria . Schlosser je objavio i tri sveska )auQe korQjaãaK 7rojediQe KraljeviQe a u Radu i dodatak toj Iauni.

—

RAD U DO%A I NA.ON OSNUT.A RAZREDA ZA PRIRODNE ZNANOSTI

U novoosnovani Razred bili su primljeni þla-novi s podruþja geoznanosti i bioznanosti a ravno-teåa izmeÿu tih podruþja zadråala se do danas pa se tradicionalno na þelo Razreda naizmjence biraju predstavnici tih podruþja. ýlanovi su Razreda s po-druþja geoznanosti nakon 1947. godine: Marijan Salopek (1883. – 1967.; dop. þlan 1930. red. þlan 1935. )ran Tuüan (1878. – 1954.; red. þlan 1947. -osip Goldberg (1885. – 1960. red þlan 1960. Miroslav Tajder (1909. – 1983.; dop. þlan 1954. red. þlan 1958. -osip Rogliü (1906. – 1987.; dop. þlan 1960. red. þlan 1969. Luka Mariü (1899. – 1979.; red. þlan 1963. Milan Herak (dop. þlan 1963. red. þlan 1973. Ivan -urkoviü (dop. þlan 1963. red. þlan 1969. Vanda .ochansk\-Devidp (1915. – 1990.; dop. þlan 1966. red. þlan 1973. Mirko Malez (1924. – 1990.; izv. þlan 1968. red. þlan 1979. Vladimir Majer (izv. þlan 1973. red. þlan 1986. Stjepan Šüavniþar (izv. þlan 1973. red. þlan 1990. Ante Polšak (1930. – 1990.; izv. þlan 1973. %erislav Makjaniü (1922. – 1988.; izv. þlan 1977. Velimir .ranjec (1930. – 2002. þlan sur. 1975. izv. þlan 1986. red. þlan 1991. Dragutin Skoko (þlan sur. 1975. izv. þlan 1990. red. þlan 1991. Ivan Gušiü (red. þlan 1992. %ranko So-kaþ (þlan sur. 1988. red. þlan 1992. i -osip Tišljar (1941. – 2009. þlan sur. 1984. red. þlan 2004. Oni su se uglavnom bavili geo¿zikom meteorolo-gijom geologijom geogra¿jom paleontologijom mineralogijom i srodnim þesto interdisciplinarnim istraåivanjima.

)ran Tuüan bio je prvi .išpatiüev uþenik a .išpatiü mu je ostao uzorom ne samo u znanstve-nom radu nego i na polju popularizacije znanosti. Od 1942. do 1945. bio je umirovljen pa i neko vrijeme zatvoren. Nakon rata vraüen je na mjesto redovitog sveuþilišnog proIesora a bio je i þlan Predsjedništva Akademije i prvi dekan novoo-snovanog Prirodoslovno-matematiþkog Iakulteta.

hazu.indd 117 11.04.2011. 0