Page 92 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

This is a SEO version of 150HAZU-izmjena_16.6.pdf. Click here to view full version

« Previous Page Table of Contents Next Page »

— 92

SlaveQa i JedQo stoljeüe u ra]voju åiteljstva u Hr-vatskoj i SlavoQiji . Oba su rada iznimno vaåna za upoznavanje demograIskih prilika u Hrvatskoj toga doba i u njenu širem okruåju a posljednji je osobi-to vaåan s aspekta kritiþke ocjene razvoja popisne statistike metodologije popisa te analize promjena u ukupnom broju stanovnika i u prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj.

DemograIsko-statistiþka razmatranja pojedinih obiljeåja stanovništva odnosno pojedinih struktu-ra sadråana su zatim u nekim radovima Milovana Zoriþiüa st. i Milana .ressera. Milovan Zoriþiü st. (1850. – 1912. bio je upravitelj Hrvatskog stati-stiþkog ureda a objavio je dva izvrsna rada o bit-nim gospodarskim i obrazovnim obiljeåjima našeg stanovništva koji predstavljaju vrijedan doprinos demograIsko-statistiþkoj razradi ekonomsko-soci-jalne strukture stanovništva. Prvi je rad äiteljstvo Krvatske i SlavoQije So ]vaQju i ]aQimaQju a drugi nosi naslov O SismeQosti åiteljstva u kraljeviQi Hr-vatskoj i SlavoQiji . Milan .resser (1876. – 1924. prema zanimanju statistiþar napisao je opseånu studiju Gustoüa åiteljstva kraljeviQe Hrvatske i SlavoQije . Tu izmeÿu ostaloga razmatra kretanje ukupnog broja stanovnika po popisima od 1880. do 1910. godine sastavnice prirodnog prirasta (natalitet mortalitet po opüinama neke aspekte migracije zatim gospodarske prilike u Hrvatskoj itd. Za razliku od ranije navedenih autora .resser u ovom radu nastoji sagledati demograIske prilike u usporedbi s gospodarskim kretanjima geograI-skim i nekim drugim za demograIska razmatranja relevantnim obiljeåjima.

Djelatnost þlanova Akademije nakon toga rada (1917. godine pa sve do sredine šezdesetih godina prošlog stoljeüa praktiþki izostaje uz napomenu da se parcijalna demograIska razmatranja u tom raz-doblju pojavljuju samo usputno kao dio širih studi-ja iz zdravstvene geograIske i povijesne tematike. U šezdesetim godinama parcijalna demograIska razmatranja pojavljuju se prije svega u okviru ra-dova iz podruþja ekonomskih znanosti: ekonomike Hrvatske ekonomike poljoprivrede ekonomske povijesti Hrvatske. Rad na SovijesQoj demogra¿- ji ponovno u Akademiji inicira Vladimir Stipetiü.

Oko Odbora za demograIsku povijest osnovanog 1973. godine okuplja se grupa od desetak istraåiva-þa (þlanova Akademije ili struþnjaka izvan Akade-mije koja je dotad u edicijama Akademije objavila petnaestak knjiga i brojne manje studije i priloge o povijesti stanovništva na podruþju Hrvatske. .o-renþiüeva knjiga Naselja i staQovQiãtvo SoFijalistiþ-ke ReSublike Hrvatske ( ± objavljena 1979. godine u Akademijinoj ediciji Djela jedan je od temeljnih priruþnika koji je omoguüio zamah brojnim demograIskim mikrostudijama. Objavljeni su i neki rani popisi stanovništva dosad nepozna-ti kao primjerice Zadra i njegova podruþja (1608. godine Roman -eliü Slavonije (iz 1698. godine Ive Maåuran . Nastao je zatim veüi broj monograI-skih djela o stanovništvu pojedinih gradova i regija izdanih u raznimAkademijinim edicijama (Stjepan .rivošiü o stanovništvu Zagreba Ante Gabriþeviü o stanovništvu Varaådina itd .

Na istraåivanju demograIskog razvoja i demo-graIske povijesti u Hrvatskoj i na monograIskoj uåoj ili široj obradi pojedinih regionalnih i naseljskih demograIskih tema radili su od þlanova Akademije osobito Alica :ertheimer-%aletiü i Vladimir Stipe-tiü te þlan suradnik Nenad Vekariü.

Alica :ertheimer-%aletiü (þlan sur. 1986.; red. þlan 1992. proIesor je demogra¿je i proþelnik .atedre za demogra¿ju na Ekonomskom Iakultetu Sveuþilišta u Zagrebu po obrazovanju ekonomist a po znanstvenoj djelatnosti demograI. Posebno podruþje njezina istraåivanja jest demograIski ra-zvitak Hrvatske. Do 1992. objavljivala je preteå-no u znanstvenim publikacijama izvan Akademije. Nakon 1992. u Akademijinim izdanjima objavila je mnoge radove napose iz podruþja opüe demogra¿je (osobito teorije demograIske tranzicije i demogra- ¿je Hrvatske i njezinih regija (posebno Slavonije i %aranje . %ila je tajnik Razreda za društvene zna-nosti (1994. – 2000. þlan Predsjedništva Akade-mije i potpredsjednica Akademije (2004. – 2010 . UAkademijinim izdanjima objavila je dvije knjige 11 studija i þlanaka u Radu HAZU i 20 radova u ostalimAkademijinim edicijama. Najvaånije su joj knjige: StaQovQiãtvo SR Hrvatske ± Studije (1971. EkoQomska aktivQost staQovQiãtva ± demografski as-

hazu.indd 92 11.04.2011. 0

Page 92 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

This is a SEO version of 150HAZU-izmjena_16.6.pdf. Click here to view full version

« Previous Page Table of Contents Next Page »