Page 91 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 91

2009. predavanje akademika Zvonimira %aletiüa na temu EkoQomska kri]a i aQtikri]Qa Solitika . Odsjek je u suradnji sa Sekcijom za javne ¿- nancije Znanstvenog vijeüa za ekonomska istraåi-vanja i hrvatsko gospodarstvo organizirao sljedeüe skupove:

7eQdeQFije u ra]voju ¿QaQFijske aktivQosti dråave (2000. u povodu 100. obljetnice tiskanja knjige Stjepana Posiloviüa )iQaQFijalQa ]QaQost ; reIerati su tiskani u zborniku radova. PromjeQe u sustavu javQiK SriKoda (2003. ; tiskan je zbornik radova skupa. Hrvatska Sred vratima EU ± ¿skalQi asSekt (2005. ; reIerati su tiskani u zborniku rado-va. Odråan je i okrugli stol pod radnim naslovom

Pore]Qi sustavi i Sore]Qa Solitika So mjeri Hrvat-ske (2007. .

Osnovni cilj navedenih skupova bila je raspra-va o aktualnim i akutnim problemima Iunkcioni-ranja poreznog sustava i mjera porezne politike. U realizaciji su skupova – uz þlanove Akademije aka-demika -akova Sirotkoviüa i Vladimira Stipetiüa te þlanove suradnike Gordana Druåiüa i %oåidara -elþiüa (proþelnik Sekcije 2000. – – sudjelovala još 23 znanstvenika sa Sveuþilišta u Zagrebu Osi-jeka Puli Splitu i Rijeci Ekonomskog instituta u Zagrebu i Instituta za javne ¿nancije pet iz Mini-starstva ¿nancija te 12 iz ostalih institucija. Voditelj Odsjeka od njegova osnutka do 31. listopada 2002. godine bio je akademik -akov Sirotkoviü a od 2003. godine Gordan Druåiü þlan suradnik Akademije. Na ostvarivanju znanstveno-istraåivaþkih i tekuüih poslova u razdoblju od 1999. do 2008. godine radilo je dvoje djelatnika Odsjeka: znanstveni savjetnik i administrator. Od 2008. go-dine u radu Odsjeka sudjeluje i znanstveni novak.

— DEMOGRA)I-A

DemograIska istraåivanja i mjesto demogra- ¿je u društvenim znanostima u okviru Akademije moåemo razmatrati sa šireg i uåeg aspekta. .ro-nološki gledano šire je gledište prethodilo uåem.

Šire gledište podrazumijeva da su parcijalna demo-graIsko-statistiþka istraåivanja hrvatskih krajeva tj. istraåivanja pojedinih sastavnica razvoja stanov-ništva ili njegovih pojedinih struktura sadråana u radovima þlanova naše Akademije ponajprije iz podruþja gospodarskih i povijesnih znanosti. Uåe gledište za razliku od šireg podrazumijeva cjelo-vitost demograIskog istraåivanja razvoja stanov-ništva u svim njegovim dinamiþkim i strukturnim aspektima uzimajuüi u obzir njegove odrednice i posljedice.

DemograIsko-statistiþkim istraåivanjima bavi-li su se u Akademiji znanstvenici raznih struka pri-je svih pravnici statistiþari povjesniþari geogra¿. Njihovi se radovi u Akademijinim edicijama pojav-ljuju veü u posljednja dva desetljeüa 19. stoljeüa. U tom kontekstu valja spomenuti one þlanove Aka-demije koji su tada u svojim radovima primarno s gledišta demograIske statistike analizirali pojedine aspekte demograIskih promjena napose one po-vezane uz pojedine segmente statistike prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske i promjene njegovih struktura demograIskih i ekonomsko-socijalnih. Oni su bili utemeljitelji tadašnje zagrebaþke de-mograIsko-statistiþke škole.

Meÿu þlanovima Akademije (pravim þlanovi-ma zasluånima za razvoj demograIsko-statistiþkih istraåivanja u okviru Akademije u razdoblju 1880. – 1920. godine valja na prvome mjestu spomenu-ti Petra Matkoviüa (1830. – 1898. koji je prema obrazovanju bio geograI ali se posebno bavio sta-tistikom gospodarstva. %io je osnivaþ Hrvatskog statistiþkog ureda i okupio je u Akademiji struþnja-ke radi prikupljanja statistiþkih podataka potrebnih prije svega za prouþavanje gospodarske povijesti Hrvatske. Meÿu njima bila su tri þlana Akademije koja moåemo smatrati osnivaþima zagrebaþke de-mograIsko-statistiþke škole. To su )ran Vrbaniü Milovan Zoriþiü st. i Milan .resser.

)ran Vrbaniü (1847. – 1909. proIesor stati-stike na zagrebaþkom Pravnom Iakultetu bio je prema obrazovanju pravnik a po svojoj preteånoj znanstvenoj djelatnosti povijesni demograI. Meÿu njegovim brojnim radovima istiþu se sljedeüi de-mograIski radovi: Demografske Srilike JuåQiK

hazu.indd 91 11.04.2011. 0