Page 63 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 63

(1993. odråani su znanstveni skupovi o treüem zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom (1994. o Anti Starþeviüu (1996. ; o Vladku Maþeku (1997. o 200. obljetnici smrti Nikole Škrlca Lomniþkoga (2000. o åivotu i djelu Stjepana Zimmermanna (2000. o Hrvatskoj u II. svjetskom ratu (2005. o Zadru i okolici od Drugog svjetskog rata do Do-movinskog rata (2007. o %ernardinu )rankapanu i njegovu dobu (2008. zatim skup Dråava i uSra-va (2007. . Prireÿeni su meÿunarodni znanstveni skupovi Hrvati i Ilirske SokrajiQe ( ± (2009. a zatim u povodu 10. godišnjice smrti )ranje Tuÿmana znanstveni skup Kako je Qastala dråava Hrvatska (2009. znanstveni skup u povodu 800 godina slobodnoga kraljevskoga grada Varaådina (2009. o 500. obljetnici ustanka hvarskih puþana (2010. i znanstveni skup Hrvati i Bugari kro] stoljeüa ± Sovijest kultura umjetQost i je]ik (2010. .

Hrvatska je akademija 2002. godine s dva javna sastanka obiljeåila vaåne obljetnice hrvatske srednjovjekovne povijesti: 1150. obljetnicu isprave hrvatskoga kneza Trpimira iz 852. godine te 800. obljetnicu ulaska Hrvatske u ugarsko-hrvatsku di-nastiþku zajednicu i krunidbe kralja .olomana za hrvatskoga kralja 1102. godine. Godine 2009. okru-glim je stolom obiljeåena 180. obljetnica roÿenja )ranje Raþkoga.

—

DOPRINOS ZAVODƖ A.ADEMI-E PROUýAVAN-U NACIONALNE POVI-ESTI

Intenziviranju rada Akademije na izuþavanju povijesti znatno je pridonijelo osnivanje novih Akademijinih instituta nakon obnove rada Akade-mije 1947. godine. Svaki od njih dobio je odreÿene zadatke koji su se – tijekom godina – donekle mi-jenjali ali su redovito plodno udovoljavali nacio-nalnim hrvatskim potrebama boljega poznavanja hrvatske prošlosti. Pojedini instituti – zbog speci- ¿þnog razvoja pojedinih sredina – znatnu su paånju posveüivali i povijesti hrvatskih odnosa s etnosima

i narodima koji su nekada åivjeli ili åive i danas na hrvatskome prostoru ili odnosima sa susjedima ili pak onim stranim narodima koji su bitnije utjecali na odreÿeni hrvatski prostor. Ti instituti i zavodi ostvarili su brojne projekte objavili niz edicija pri-redili izloåbe meÿunarodne i domaüe znanstvene skupove a bili su – nerijetko – i nositelji znanstve-no-kulturnoga åivota u svojoj sredini. Zbog znan-stvenih i drugih potreba instituti i zavodi tijekom desetljeüa mijenjali su imena djelomice i podruþja svoje znanstvene djelatnosti i organizacijsku struk-turu a osnovani su i novi. Danas djeluju:

—

ODS-E. ZA POVI-ESNE ZNANOSTI ZAVODA ZA POVI-ESNE I DRUŠTVENE ZNANOSTI U ZAGRE%U

Akademija je 1948. godine osnovala Histo-rijski institut koji se od 1979. do 1998. nazivao Zavod za povijesne znanosti Istraåivaþkog centra -AZU a 1998. je preimenovan u Odsjek za po-vijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Znanstvenoistraåivaþka djelatnost Odsjeka temelji se na prikupljanju prouþavanju i publiciranju sred-njovjekovnih izvora za hrvatsku politiþku gospo-darsku i demograIsku povijest.

Djelatnost Instituta odnosno Odsjeka za po-vijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti imala je u proteklih 60 godina tri glavna smjera: sustavno objavljivanje srednjovjekovne i novovjekovne arhivske graÿe i drugih izvora za hrvatsku povijest izradu priruþnika i pomagala za znanstveni rad na povijesti te izradu povijesnih studija sinteza i monogra¿ja.

Ta su istraåivaþka podruþja Odsjeka ukljuþena u znanstveni program I]vori studije i Somagala ]a Krvatsku Sovijest od sredQjeg vijeka do st

(voditelj programa A. Gulin koji se nastavlja na prethodne projekte Odsjeka ( I]vori studije i So-magala ]a Krvatsku Sovijest od do st ; S red-QjovjekovQi i]vori ]a Krvatsku Sovijest . U sklopu tog programa radi se na sljedeüim znanstvenim projektima: 1. I]vori i studije ]a Sovijest kaStola u sredQjem i Qovom vijeku (voditelj projekta A. Gulin

hazu.indd 63 11.04.2011. 0