Page 62 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 62

Nikša Stanþiü (þlan sur. 2000. red. þlan 2004. umirovljeni redoviti proIesor )ilozoIskog Iakulteta u Zagrebu istraåuje hrvatsku povijest u novom vijeku u europskom kontekstu s teåištem na raz-doblju od kraja 18. do poþetka 20. st. a u sklopu toga problematiku nacije i nacionalizma i Hrvat-skog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji te povijesti hrvatske heraldike. .njige:

Hrvatska QaFija i QaFioQali]am u i stolje-üu (2002. *ajeva ÄJoã Horvatska Qi SroSala³ i] - Ideologija /judevita *aja u SriSremQom ra]doblju Krvatskog QarodQog SreSoroda (2002.

*odiQa u Hrvatskoj SrediãQje Krvatske dr-åavQe iQstituFije u traQsformaFiji (2010. Hrvat-ska QaFioQalQa ideologija SreSorodQog Sokreta u DalmaFiji (MiKovil PavliQoviü i Qjegov krug do

(1980. Povijest Krvatskoga grba (koaut.; 2010. .

Vaånu ulogu u povijesnim istraåivanjima u Akademiji imali su i þlanovi suradnici – povjesni-þari: gospodarski povjesniþar Ivan Erceg povjesni-þar hrvatskog srednjovjekovlja Miroslav .urelac istraåivaþ novoga vijeka Istre Miroslav %ertoša te demograI i povjesniþar Dubrovnika Nenad Vekariü. Rad povjesniþara þlanova Akademije razvijao se u više uzastopnih generacija a svaka od njih ugradila je svoja znanstvena dostignuüa prema standardima znanstvenih metoda svojega vreme-na. Povjesniþari u Akademiji bili su uvijek dobro brojþano zastupljeni jer je svaka Akademija pa i naša osobito þuvarica povijesnih tradicija svojega naroda. ýlanovi Akademije bili su u pravilu prva imena naše povijesne znanosti s velikim i razno-vrsnim opusom vlastitih znanstvenih istraåivanja solidnoga temelja i dalekog dometa.

U razdoblju od 1948. do danas pokrenute su nove serije i mnogo veüi broj izdanja u okviru povijesnih znanosti. U tom razdoblju Akademi-ja posveüuje veüu paånju našoj novijoj povijesti napose povijesti ;;. stoljeüa. ýlanovi Akademije povjesniþari kao voditelji istraåivanja pojedinih zavoda Akademije ali i izvan nje usmjeravaju razvoj hrvatske historiogra¿je sudjeluju u nizu znanstvenih tijela te kao organizatori ili sudionici na brojnim domaüim i stranim znanstvenim skupo-

vima. Akademija ne propušta znanstveno obiljeåiti i valorizirati svaki vaåniji datum hrvatske povijesti.

ZQaQstveQi skuSovi – Akademija i njezin Razred za društvene znanosti (zajedno sa svojim zavodima organizirali su ili sudjelovali u organi-zaciji niza vaånih simpozija s podruþja povijesnih znanosti. Spominjemo vaånije skupove i to skup u povodu 50. obljetnice raspada Austro-Ugar-ske Monarhije i stvaranja jugoslavenske dråave (1966. u povodu 25. godišnjice III. zasjedanja ZAVNOH-a na Petrovoj gori (1969. o povije-snoj metrologiji (meÿunarodni kongres (1975. o snagama i putovima rata i mira (1970. i 1975. o NO%-u i socijalistiþkoj revoluciji u Hrvatskoj 1944. (1976. o gradu Varaådinu u povodu obilje-åavanja 800. obljetnice (1981. o -urju .riåaniüu u povodu 300. obljetnice smrti (1983. o )rani %uliüu u povodu 50. obljetnice smrti (1984. o Stjepanu Gradiüu u povodu 300. obljetnice smrti (1984. o %altazaru %ogišiüu u povodu 150. obljet-nice roÿenja (1985. o španjolskom graÿanskom ratu 1936. – 1939. (1986. . Prireÿen je i meÿuna-rodni znanstveni skup u povodu 700. obljetnice Vinodolskog zakona (1988. zatim skup o 600. obljetnici Senjskog statuta i 600. obljetnici .rþkog statuta (1988. te u povodu 1100. obljetnice natpisa kneza %ranimira (1988. . Te godine obiljeåena je sveþanom sjednicom i znanstvenim skupom 100. obljetnica roÿenja Grge Novaka dugogodišnjeg predsjednika naše Akademije.

Godina 1989. bila je osobito bogata znan-stvenim skupovima iz povijesnih znanosti pa su prireÿeni znanstveni skupovi npr. u povodu 45. obljetnice .ongresa kulturnih radnika Hrvatske (25. – 26. lipnja 1944. Topusko o temi Sisak – više od 2000 godina postojanja o Vojnoj .rajini na tlu -ugoslavije 1699. – 1881. o 750 godina Ĉa-kova o åivotu i djelu Ante Trumbiüa. Sveþanom sjednicom i znanstvenim skupom obiljeåena je 900. obljetnica smrti Zvonimira kralja hrvatskoga (1989. . Zatim slijede skupovi o braüi Anti i Stjepa-nu Radiüu (1993. o Tadiji Smiþiklasu (1993. o sjedinjenju Istre s maticom domovinom Hrvatskom (1993. . Sveþanom sjednicom obiljeåena je 500. obljetnica bitke na .rbavskom polju 1493. godine

hazu.indd 62 11.04.2011. 0