Page 226 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 226

Marko Ruådjak (þlan suradnik 2006.; red. þlan 2008. . Na Muziþkoj akademiji u Zagrebu diplo-mirao je najprije klarinet a onda i kompoziciju kod Mila Cipre. Usavršavao se kod Ive Maleca i Pierrea SchaeIIera u Parizu i kod M. .elemena u .|lnu. Radio je kao urednik u .oncertnoj direkciji Zagreb zatim i kao direktor Muziþkog inIormativ-nog centra (MIC . Od 1979. predaje na Muziþkoj akademiji u Zagrebu teoretske predmete i kom-poziciju. Ruådjakov se stil najprije Iormirao pod utjecajem poljske škole posebice u njegovim or-kestralnim skladbama u kojima eIektno kontrolira velike mase zvuka (npr. u CaQtiFum FolumQarum ili u Pistama . .asnije se priklanja atmosIeri komorne glazbe skladajuüi na izrazito introspektivan naþin pozorno iskušavajuüi nove zvukovne kvalitete u tradicionalnim izvoÿaþkim sastavima ( KlasiþQi vrt i Prije sQijega za gudaþki kvartet )igure za puhaþki kvintet itd. ali rabeüi i nove kombinacije instrumenata i drugih izvora zvuka npr. mješoviti zbor i udaraljke (Barabas ;; bas-klarinet i uda-raljke (ASrqs uQe leFture de Blake kontrabas i þetiri timpana (KureQti i sopran i dva kontrabasa

(Mobile . Glavni su mu izvor nadahnuüa specija-lizirani izvoÿaþi osobito u njegovim komornim skladbama koje su mahom i skladane na zahtjev takvih izvoÿaþa i u uskoj suradnji s njima Zoran -uraniü (þlan suradnik 2010. . Studij dirigiranja završio je na Muziþkoj akademiji u Za-grebu a kompoziciju je uþio kod S. Šuleka. Od 1986. je stalni dirigent Opere HN. u Zagrebu od 1988. do 1989. umjetniþki je voditelj Opere HN.

IvaQ ZajF u Rijeci u nekoliko je navrata bio i rav-natelj Opere HN. u Osijeku a 2002. ௅ 2005. rav-nao je Operom HN. u Zagrebu. Redoviti je pro-Iesor na Muziþkoj akademiji u Zagrebu. Skladao je pedesetak orkestralnih komornih klavirskih i vokalnih djela. Meÿu njegovim glazbenoscenskim djelima osobito je uspjela opera-Iarsa Govori mi o Augusti . Stilski se priklanja umjerenome mo-dernizmu nekoj vrsti neoekspresionizma. Glazba mu se odlikuje bogatom harmonijom sloåenom ritmikom i apartnom zvukovnošüu. Vjeran svojoj stvaralaþkoj poetici traåi uvijek nove odnose iz-meÿu instrumentalnog zvuka i vokalnosti. -edan

je od rijetkih hrvatskih skladatelja koji rade na revitalizaciji hrvatske glazbene baštine.

Eva Sedak (þlan suradnik 2008. završila je studij muzikologije 1963. na Muziþkoj akademiji a doktorat je obranila 1986. na )ilozoIskom Iakultetu Sveuþilišta u Zagrebu. Od 1961. do 1993. radila je na Radio Zagrebu (danas Hrvatski radio kao ured-nica i ravnateljica Glazbene proizvodnje. Od 1981. predavala je na Odjelu za muzikologiju Muziþke akademije od 1994. kao proIesor u stalnom rad-nom odnosu (do umirovljenja 2008. . Od 1965. do 1989. suraÿivala je s Mu]iþkim bieQQalom Zagreb – Iestivalom suvremene glazbe. Njezin je znanstveni interes usmjeren na hrvatsku glazbu 20. stoljeüa u kontekstu meÿunarodnih kretanja. Sustavno sreÿuje skladateljske ostavštine; u posljednje vrijeme vodi projekt izdavanja SabraQiK djela %lagoja %erse ( DQevQik 2010. . Potpredsjednica je Hrvatskoga glazbenog zavoda. Autorica je knjige JosiS âtolFer-SlaveQski Skladatelj Srijela]a (1984. te brojnih studija i þlanaka te urednica muzikoloških izdanja. Poþetkom novog stoljeüa nastavlja se tradicija izdavanja djela skladatelja þlanova Razreda sada uz poveüanu skrb za notnu sliku i opremu pa su objavljene partiture skladbi Ive Maþeka (I. gudaþ-ki kvartet 2002. Stanka Horvata ( DitKyrambos 2006. Rubena Radice ( ;III ura 2008. Iaksimil-no izdanje Anÿelka .lobuþara (.oncert za gitaru i orkestar 2008. i Pavla Dešpalja ( SveþaQa Sara-da 2009. .

Hrvatskoj glazbenoj baštini posveüeno je iz-danje PoSjevaka našeg prvog romantiþara Vatro-slava Lisinskoga (2009. . Zoran -uraniü priredio je kritiþko izdanje popraüeno opseånim studijama i prijevodima pjesniþkih tekstova.

Pojedini þlanovi Razreda prikljuþili su se kao þlanovi uredništva ili autori Akademijinim izdanji-ma ponajprije projektu Hrvatska i EuroSa . Dvodnevnim znanstvenim skupom obiljeåena je 2006. godine 100. obljetnica roÿenja hrvatskih skladatelja Ivana %rkanoviüa Mila Cipre i %ori-sa Papandopula pod naslovom GeQeraFija . Objavljeni zbornik donosi nove zanimljive analize i biograIske podatke o toj trojici klasika hrvatske glazbe 20. stoljeüa.

hazu.indd 226 11.04.2011. 0