Page 22 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 22

u radnom sastavu i 77 dopisnih þlanova a 1970. godine 63 prava þlana 44 dopisna þlana u radnom sastavu i 90 dopisnih þlanova.

Zakon o -ugoslavenskoj akademiji od 29. pro-sinca 1971. donosi nekoliko izmjena s obzirom na þlanstvo u Akademiji. Mijenjaju se nazivi þlanova pa se umjesto pravi þlan uvodi naziv redoviti þlan (akademik umjesto dopisni þlan u radnom sastavu naziv izvanredni þlan a umjesto suradnik naziv þlan suradnik. Osim toga utvrÿuje se da Akademija moåe imati najviše 70 redovitih i 70 izvanrednih þlanova.

Prošireno je izborno pravo pa na izborima za nove þlanove imaju pravo glasa svi redoviti i izvanredni þlanovi bez obzira na kategoriju þlana koji se bira. Nakon donošenja toga zakona Akademija je imala ovaj broj þlanova: 1975. godine 65 redovitih þlanova 52 izvanredna þlana 40 þlanova suradnika i 100 dopisnih þlanova a 1982. godine 60 redovitih þlanova 61 izvanrednog þlana 91 þlana suradnika i 113 dopisnih þlanova.

U zakonu od 20. prosinca 1983. godine nema bitnih promjena osim što je poveüan QXmerXs FlaX-sus za redovite i izvanredne þlanove pa Akademija moåe imati 75 redovitih i 75 izvanrednih þlanova. %roj je þlanova Akademije u tom razdoblju iznosio: 1985. godine 58 redovitih þlanova 66 izvanrednih þlanova 86 þlanova suradnika i 111 dopisnih þlano-va a 1990. godine 69 redovitih þlanova 72 izvan-redna þlana 91 þlana suradnika i 143 dopisna þlana. S vremenom se mijenjalo i pravo predlaganja novih þlanova u Akademiju. Sve do donošenja Za-kona 1961. godine pravo predlaganja novih þlanova imali su samo razredi u okviru raspoloåivih mjesta. Zakon iz 1961. godine omoguüuje da nove þlanove predlaåe razred tri þlana Akademije vijeüe viso-koškolskih znanstvenih organizacija te društvene organizacije znanstvenika i umjetnika. To je naþe-lo zadråano i u zakonima iz 1971. i 1983. ali uz obvezu da se svi prijedlozi za izbor þlanova koji su upuüeni izvan Akademije moraju iznijeti na iz-bornoj skupštini i unijeti u listu kandidata. Sve kategorije þlanstva u Akademiji doåivotne su osim za þlanove suradnike koji podlijeåu po-novnome izboru svake desete godine.

Akademija je u razdoblju 1947. – 1953. imala slje-deüe odjele:

Odjel za ¿lozo¿ju i društvene nauke Odjel za matematiþke ¿ziþke i tehniþke nauke Odjel za prirodne i medicinske nauke Odjel za jezik i knjiåevnost

Odjel za likovne umjetnosti i muziku. %uduüi da se 1950. godine Odjel za prirodne i me-dicinske nauke razdvojio u Odjel za prirodne nauke i Odjel za medicinske nauke od 1953. do 1972. postojali su ovi odjeli: Odjel za društvene nauke

Odjel za matematiþke ¿ziþke i tehniþke znanosti Odjel za prirodne nauke Odjel za medicinske nauke Odjel za ¿lologiju

Odjel za suvremenu knjiåevnost Odjel za likovnu umjetnost Odjel za muziþku umjetnost.

Godine 1972. dolazi do preimenovanja odjela u razrede a rijeþ Qauka mijenja se u ]QaQost . Tako je u razdoblju 1972. ௅ 1985. godine Akademija imala ove razrede:

Razred za društvene znanosti

Razred za matematiþke ¿ziþke i tehniþke znanosti

Razred za prirodne znanosti Razred za medicinske znanosti Razred za ¿lologiju

Razred za suvremenu knjiåevnost Razred za likovnu umjetnost Razred za muziþku umjetnost.

Godine 1985. neki razredi proširuju djelatnost pa od tada Razred za matematiþke ¿ziþke i tehniþke znanosti postaje Razred za matematiþke ¿ziþke kemijske i tehniþke znanosti Razred za ¿lologiju postaje Razred za ¿lološke znanosti a Razred za glazbenu umjetnost postaje Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

—

ZNANSTVENOISTRAäIVAý.E -EDINICE

Sve do godine 1948. Akademija nije imala svojih istraåivaþkih jedinica nego su istraåivanja

hazu.indd 22 11.04.2011. 0