Page 21 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 21

—

A.ADEMI-A U RAZDO%L-U 1947. ± 1990. Djelovanje Akademije pod izvornim imenom

(-AZU

Nakon Drugoga svjetskog rata prilazi se ob-navljanju -ugoslavenske akademije znanosti i um-jetnosti. Najprije je 25. travnja 1946. imenovan privremeni odbor s osnovnim zadatkom da izrade nova pravila Akademije koja üe „odgovarati da-našnjim narodnim potrebama i temeljnim naþelima utemeljitelja -ugoslavenske akademije -osipa -urja Strossma\era“.

Privremeni je odbor potvrdio prave þlanove iz reda þlanova -ugoslavenske akademije (stanje do 10. travnja 1941. i 11. veljaþe 1947. izabrao nove þlanove. Tada su pravi þlanovi Akademije bili: Antun Augustinþiü Antun %arac Albert %azala Vladimir %eciü Dragutin %oraniü %ranimir Gu-šiü )ranjo .ogoj Marko .ostrenþiü Ivo .rbek Tomislav .rizman Miroslav .rleåa -osip Lonþar äeljko Markoviü Mijo Mirkoviü Vladimir Nazor Grga Novak Vanja Radauš Valerijan Reiszner Svetozar Ritig Petar Skok Andrija Štampar Ma-rino Tartaglia Alois Tavþar )ran Tuüan i Vale Vouk. Meÿu novim þlanovima Akademije bilo ih je 12 koji su bili pravi ili dopisni þlanovi ukinute -ugoslavenske akademije dok su trojica bila i þla-novi Hrvatske akademije (Dragutin %oraniü äeljko Markoviü i Vladimir Nazor .

Nakon toga privremeni je odbor 4. oåujka 1947. sazvao izvanrednu glavnu skupštinu na kojoj je Andrija Štampar izabran za predsjednika Aka-demije a Miroslav .rleåa za potpredsjednika. Na toj je skupštini utvrÿen i prijedlog novoga Zakona o Akademiji koji je 13. prosinca 1947. prihvatio Sabor NR Hrvatske. U obrazloåenju Zakona reþeno je da se taj Zakon o -ugoslavenskoj akademiji „po svojoj osnovnoj zamisli ne razlikuje od onoga iz njezina poþetka´. Prema tom zakonu -ugoslaven-ska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetniþka ustanova NR Hrvatske ima osnovni zadatak „da svestrano promiþe znanost

i umjetnost s osobitim obzirom na zemlje i narode )NR- a naroþito na prilike i potrebe hrvatskoga naroda“. Taj povijesni kontinuitet -ugoslavenske akademije posebno je obrazloåio predsjednik Aka-demije Andrija Štampar na sveþanoj sjednici 18. prosinca 1947. kad je -osip %roz Tito izabran za poþasnoga þlana.

Akademija je u to vrijeme osim -osipa %roza Tita imala još tri poþasna þlana: Pavla -ovanoviüa (izabran 1919. Ivana Meštroviüa (1919. i Lavo-slava Ruåiþku (1940. .

Nakon Andrije Štampara (1947. ± 1958. pred-sjednici su Akademije bili: Grga Novak (1958. – 1978. i -akov Sirotkoviü (1978. – 1991. . Zakonom iz 1947. uvodi se kategorija dopi-snih þlanova u radnom sastavu. Meÿutim pravo je izbora novih þlanova bez obzira na kategoriju þlanova bilo rezervirano samo za prave þlanove. Prema Zakonu iz 1947. godine Akademija moåe imati najviše 40 pravih þlanova (po osam u svakom razredu a prema Statutu odobrenom na temelju toga Zakona ௅ u pravilu po osam dopisnih þlanova u radnom sastavu u svakom razredu od-nosno 40 takvih þlanova jer je u to doba bilo pet razreda. Tako je 1948. godine Akademija imala 31 pravog þlana 16 dopisnih þlanova u radnom sasta-vu i 22 dopisna þlana.

Svi su þlanovi kao i dotada bili po navedeno-me zakonu izabrani na skupštinskim zasjedanjima tajnim glasovanjem. Naþelo tajnoga glasovanja od-nosilo se i na izbor þasništva Akademije. .asnije se broj poveüao i to: Akademija je 1954. godine imala 46 pravih þlanova 32 dopisna þlana u radnom sa-stavu i 42 dopisna þlana 1960. godine imala je 51 pravog þlana 43 dopisna þlana u radnom sastavu i 41 dopisnog þlana.

Zakon o -ugoslavenskoj akademiji prihvaüen u Saboru 26. lipnja 1961. ne govori o ograniþenju broja þlanova ali daje veüa prava dopisnim þlano-vima u radnom sastavu. Prema tom zakonu pravo glasa pri izboru pravih þlanova imaju samo pravi þlanovi a pri izboru svih ostalih þlanova i pravi i dopisni þlanovi u radnom sastavu.

Tada je Akademija imala ovaj broj þlanova: 1965. godine 67 pravih þlanova 44 dopisna þlana

hazu.indd 21 11.04.2011. 0