Page 203 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 203

meÿurepubliþkih zagrebaþkih izloåaba gra¿ke 12 meÿurepubliþkih zagrebaþkih izloåaba crteåa pet memorijalnih izloåbi te mnogobrojne individualne izloåbe pojedinih majstora i grupa.

Godine 1952. u sastav Akademije ulazi Glip-toteka koja je s vremenom skupila velik Iundus gliptike i odljeva te originalnih modela. Rad Glip-toteke obuhvaüa aktivnosti u rasponu od lijevanja na terenu pripreme i odråavanja izloåbi do struþ-ne i znanstvene obrade tema s podruþja kiparstva. Time njezino djelovanje obuhvaüa raspon od edu-kacije do znanstvenog istraåivanja.

U Gliptoteci se od 1965. godine intenzivira izloåbena aktivnost i ureÿuju se novi postavi. Osim organizacije mnogobrojnih izloåaba pojedinih maj-stora i retrospektiva od 1982. godine u Gliptoteci se redovito odråava 7rijeQale Krvatskog kiSarstva . U okviru tadašnjeg Instituta za likovne um-jetnosti osnovan je (1952. Zavod za arhitekturu i urbanizam koji je potom preimenovan u .abinet za arhitekturu i urbanizam. Djelovanje .abineta obuhvaüa istraåivanja kulturno-povijesnog nasljeÿa Hrvatske na podruþju arhitekture i urbanizma te prikupljanje þuvanje i obrada gradiva o našim arhi-tektima (planoteka gra¿þka zbirka arhiv Iototeka i priruþna struþna knjiånica .

U okvirima navedenog djelovanja na terenu se obavljaju odreÿenim redoslijedom sustavna prouþavanja upotpunjena izmjerama te snimanja historijskih urbanih cjelina i arhitektonskih obje-kata. Na taj je naþin s podruþja Hrvatske priku-pljena bogata graÿa koja obuhvaüa mnogo stotina prouþenih izmjerenih i snimljenih arhitektonskih objekata. Obraÿeni materijali þuvaju se u planoteci .abineta. Velik dio na taj naþin obraÿenih tema s podruþja arhitekture i urbanizma objavljen je u Akademijinim edicijama. Prouþavanje suvremene arhitekture na podruþju Hrvatske obuhvaüa vre-menski raspon od kraja 19. stoljeüa do naših dana a obradom je obuhvaüeno evidentiranje i sustavno prouþavanje arhitektonskih realizacija grupiranih u vremenske etape ili opuse pojedinih arhitekata. U sklopu .abineta djeluje i Arhiv za likovne umjetnosti osnovan 1943. kao poseban odjel Gipso-teke pod nazivomArhiv za domaüu likovnu umjet-

nost. Inicijalni korpus Arhiva sadråavao je prateüu dokumentaciju o kiparskim djelima pohranjenim u Gipsoteci (Iotogra¿je opisi þlanci originalni dokumenti da bi inicijativom dr. Antuna %au-era proširio djelatnost na sve likovne umjetnosti te tako postao jedina specijalizirana ustanova za prikupljanje dokumentacije o domaüoj umjetnosti 19. i 20. stoljeüa u Hrvatskoj a nakon 1945. i u -ugoslaviji. )undus arhivske zbirke sadråi mnoge unikatne primjerke kataloga i umjetniþkih izloåaka kolekcije obiteljskih umjetniþkih ostavština arhiv Iotogra¿ja umjetniþkih djela te hemeroteku teorij-skih i kritiþkih tekstova iz tiska 19. i prve polovice 20. stoljeüa.

Odreÿeno se vrijeme u sklopu ustanova Aka-demije nalazila i Moderna galerija koju je osnova-lo Društvo umjetnosti 1905. godine. Godine 1940. dolazi pod upravu %anovine Hrvatske a 1945. pre-uzima je Ministarstvo prosvjete NR Hrvatske do 1947. godine kada prelazi pod upravu Akademije sve do 1967. kad se osamostaljuje.

Restauratorski zavod osnovan 1948. godine djeluje u sastavu ustanova Akademije sve do 1967. godine kada postaje samostalna organizacija. Tije-kom vremena kad je bio pod upravom Akademi-je Restauratorski je zavod razvio izuzetno plodnu djelatnost na pregledu stanja naše likovne baštine i intenzivnom samostalnom radu na restauraciji veli-kog broja ošteüenih umjetnina. U svrhu unapreÿi-vanja kvalitete rada ureÿeni su kemijski i ¿zikalni laboratoriji sa suvremenom opremom.

U duhu shvaüanja toga vremena osnovane su 1947. godine majstorske radionice koje su vodili istaknuti umjetnici. Godine 1973. prihvaüen je pri-jedlog o pripojenju radionica Akademiji. Vode ih akademici A. Augustinþiü ). .ršiniü V. Radauš .. Hegedušiü i D. Galiü. Meÿu zadaüama tih ustanova bila je i briga za razvitak te teorijsko i praktiþno usavršavanje mladih talentiranih likovnih umjet-nika. ýetiri majstorske radionice predane su 1987. godine Akademiji likovnih umjetnosti za provo-ÿenje postdiplomskih studija dok je Majstorska radionica za arhitekturu ostala u sastavu Akademije i u njezinoj je zgradi danas smještena Akademijina ustanova Hrvatski muzej arhitekture.

hazu.indd 203 11.04.2011. 0