Page 202 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 202

do Antoliü (1981. -uraj Denzler (1981. Mirko Raþki (1982. Ismet Mujezinoviü (1984. Ernest :eissmann (1985. %oåidar -akac (1989. i .ami-lo Tompa (1989. te þlanovi suradnici Raul Goldoni (1983. Igor Emili (1987. i Ana Deanoviü (1989. . U svrhu što uspješnijeg provoÿenja znanstve-ne kulturne i umjetniþke djelatnosti Predsjedniš-tvo je Akademije na prijedlog Razreda za likovne umjetnosti svojim zakljuþkom godine 1951. odo-brilo osnivanje Instituta za likovne umjetnosti (i pravilnik njegova djelovanja .

Institut za likovne umjetnosti poþetno je uje-dinio djelatnosti Strossma\erove galerije starih majstora Moderne galerije Gra¿þkog kabineta Gliptoteke .abineta za numizmatiku i medalje Zavoda za arhitekturu i urbanizam Arhiva za likov-ne umjetnosti .njiånice i Restauratorskog zavoda. Institut je od 1951. do 1964. godine razvio intenzivnu muzejsko-galerijsku znanstvenoistra-åivaþku izloåbenu edukativnu i restauratorsku djelatnost koja je pridonijela a¿rmaciji kulturnog pro¿la naše sredine. Institutom je rukovodio Sa-vjet sastavljen od þlanova Razreda. Institut je od svojega osnutka provodio vrlo intenzivnu djelat-nost sve do svoje transIormacije u Zavod za li-kovne umjetnosti (1964. . Meÿutim uskoro do-lazi do organizacijskih problema s obzirom na to da donošenje novog Zakona o udruåenom radu kojim je omoguüena sloboda izbora statusa mu-zejsko-galerijskih jedinica dovodi do prestanka rada Zavoda za likovne umjetnosti (1967. dok Moderna galerija i Restauratorski zavod kao samo-stalne organizacije nastavljaju sa svojim radom. U sklopu Akademije svoje su djelovanje kontinuirano nastavile Strossma\erova galerija starih majstora .abinet gra¿ke Gliptoteka te .abinet za arhitek-turu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti. Strossma\erova galerija starih majstora sveþa-no je kako je veü navedeno otvorena za javnost u novim prostorijama palaþe Akademije 9. studenoga 1884. godine a njezina je zbirka u to vrijeme ima-la ukupno 284 umjetnine. Poþetno se za djelatnost Galerije brine Galerijski odbor koji organizira i iz-davanje kataloga. U razdoblju od otvaranja Galerije pa do 1990. godine objavljeni su katalozi koje su

priredili: prvi ûiro Truhelka (1885. drugi )ranjo Raþki (1891. treüi Milivoj Šrepel i Nikola Mašiü (1895. þetvrti i peti (1911. i 1917. te šesti (1922. Petar .noll (uz dodatke šestom izdanju sedmi Ar-tur Schneider (1939. osmi Ljubo %abiü (1947. deveti Ljubo %abiü (1950. deseti Vinko Zlamalik (1967. jedanaesti Vinko Zlamalik (1982. te re-prezentativna monogra¿ja u povodu 100. obljetnice postojanja Strossma\erove galerije koju je priredi-oVinko Zlamalik (1985. .

Prigodom obnove rada Akademije 1947. godi-ne provedeno je prema uputama Galerijskog odbo-ra preureÿenje izloåbenih dvorana pod nadzorom Ljube %abiüa te arhitekata Sch|na i äupana. .roz navedeno vrijeme Iunkciju ravnatelja Ga-lerije obnašali su: Izidor .ršnjavi (1882. – 1894. Nikola Mašiü (1894. – 1902. -osip %runšmid (1902. – 1920. .lement Menci Crnþiü (1920. – 1928. Artur Schneider (1928. – 1946. Ljubo %a-biü (1946. – 1964. i Vinko Zlamalik (1964. – 1990. . U novoj postavi stalne zbirke umjetnina Strossma\erove galerije izloåena su djela europ-skoga slikarstva od 14. do poþetka 20. stoljeüa. )undus Galerije porastao je do 1990. godine na 658 umjetnina a meÿu novim se donatorima istiþu Ante Topiü Mimara Zlatko %alokoviü %oris Lubienski Dragan Plamenac i dr.

.abinet gra¿ke specijalizirana je muzejsko- -galerijska institucija koja se bavi prikupljanjem þuvanjem te struþnom i znanstvenom obradom i prezentacijom crteåa gra¿ka plakata. .abinet gra- ¿ke osnovan je 1916. godine u okviru UmjetQiþkog ra]reda -ugoslavenske akademije znanosti i umjet-nosti kao Odsjek Strossma\erove galerije. Tu se skupljala graÿa koja je pristizala iz razliþitih izvora. S aktivnim djelovanjem zapoþinje se nakon imeno-vanja prvoga upravitelja 1951. godine a veü 1953. godine otvorena je prva izloåba gra¿ka -. Callota iz Valvazorove zbirke þime zapoþinje i javno dje-lovanje. U toj se instituciji prikuplja þuva struþno i znanstveno obraÿuje publicira i izlaåe materijal iz bogatoga Iundusa te se prireÿuju mnogobrojne izloåbe tako da je u razdoblju 1955. ௅ 1990. godine prireÿeno 180 izloåaba meÿu kojima 12 mono-graIskih s pripadnim znanstvenim katalozima 16

hazu.indd 202 11.04.2011. 0