Page 194 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 194

djeljko Mihanoviü pjesme Dobriše Cesariüa þitali su dramski umjetnici Ljubica -oviü i Zlatko Oåbolt a Slavko Mihaliü i Nikica Petrak proþitali su po jednu svoju pjesmu u þast Dobriše Cesariüa. Na toj sjednici bio je nazoþan i dopisni þlan Akademi-je proI. dr. Reinhard Lauer. Sjednica je odråana u Gradskoj vijeünici bila je otvorena za javnost te joj je uz gradonaþelnika .arla Greguriüa bilo nazoþno i više graÿana grada Poåege. Nakon sjednice sudi-onici su poloåili vijenac pod spomen-ploþu koja je 1991. podignuta na kuüi u kojoj je Cesariü roÿen. U dogovoru s Razredom Odsjek za povijest hrvatske knjiåevnosti Zavoda za povijest hrvatske knjiåevnosti kazališta i glazbe HAZU komemo-rirao je 60. obljetnicu pogibije Ivana Gorana .o-vaþiüa (1943. – 2003. i 50. obljetnicu smrti Tina Ujeviüa (1955. – 2005. izloåbama na kojima je izloåena izvorna rukopisna i druga graÿa iz Iondo-va Odsjeka a na njima je govorio uime Razreda Dubravko -elþiü.

Razred je (u listopadu 2005. priredio u Aka-demijinoj palaþi predstavljanje zbornika KroatieQ ± Kultur ± SSraFKe ± Literatur koji je uredio naš dopisni þlan Reinhard Lauer a sadråi izlaganja na znanstvenom skupu na Sveuþilištu u G|ttingenu 1999. na kojem su govorili i þlanovi našeg Razreda Maja %oškoviü-Stulli Aleksandar )laker Dunja )ališevac Tonko Maroeviü i .rešimir Nemec a posveüen je uspomeni na Ivu )rangeša. Razred je inicirao i sveþanu sjednicu Akademije u þast sto-tog roÿendana Dragutina Tadijanoviüa; sjednica je odråana u Akademijinoj palaþi 3. studenoga 2005. predsjedao joj je predsjednik Akademije Milan Mo-guš a govorili su þlanovi Razreda za knjiåevnost Tonko Maroeviü i Nikica Petrak. Tadijanoviüeve stihove govorili su dramski umjetnici Nada Subotiü i Zlatko Crnkoviü.

U Odsjeku za povijest hrvatske knjiåevnosti Zavoda za povijest hrvatske knjiåevnosti kazališta i glazbe prireÿivano je kritiþko izdanje SabraQiK djela MilaQa Begoviüa s predsjednikom Ureÿi-vaþkog odbora Dubravkom -elþiüem i glavnim urednikom proI. dr. Tihomilom Maštroviüem znan-stvenim savjetnikom u tom Odsjeku a u izdanju

Naklade Ljevak . Do sada je izašlo 20 svezaka. U

Uredniþkom odboru sabranih djela Miroslava .r-leåe koja objelodanjuje isti nakladnik sudjelovao je uime Razreda Nikola %atušiü. U sunakladniš-tvu s NakladQim ]avodom MatiFe Krvatske tiska-na su I]abraQa djela Marijana Matkoviüa u osam svezaka pod uredništvom %ranka Heüimoviüa. Objelodanjena su þetiri sveska Rada HAZU knj. 483 488 493 i 502 kao 25. 26. 27. i 28. svezak ovog razreda pod uredništvom Miroslava Šicela. U potonjem svesku tiskani su radovi sa znanstvenog skupa o ZborQiku Nikãe RaQjiQe u povodu njego-ve 500. obljetnice. Objavljen je ZborQik radova o Marku Maruliüu u povodu 550. obljetnice njegova roÿenja i 500. obljetnice Judite te dva ] bornika o Marinu Dråiüu: Putovima kaQoQi]aFije zbornik radova o Marinu Dråiüu (1508. – 2008. i MariQ Dråiü ( ± zbornik radova s meÿuna-rodnog znanstvenog skupa o Marinu Dråiüu. Ra-zred je objelodanio jedan svezak Graÿe ]a Sovijest kQjiåevQosti Krvatske (sv. 36 urednik Dubravko -elþiü sa šest nepoznatih drama -osipa .osora što ih je priredila i opširnim studijama popratila znanstvena novakinja Marica Grigiü.

ýlanovi Razreda sudjelovali su i u radu Aka-demijinih zavoda izvan Zagreba: odlukom Pred-sjedništva Hrvatske akademije Miroslav Šicel bio je voditelj Zavoda za znanstveni rad u Varaådinu a Dubravko -elþiü novoosnovanoga Zavoda za znan-stveni i umjetniþki rad u Poåegi.

Razred je nakon temeljite rasprave jedno-glasno zakljuþio da üe predloåiti Predsjedništvu Akademije da se u sobi hrvatskih nobelovaca koja je u pripremi uz Lavoslava Ruåiþku i Vladimira Preloga predstavi i knjiåevnik Ivo Andriü kojega Razred s pravom smatra i hrvatskim piscem. Razred je preko Predsjedništva i Uprave Hrvat-ske akademije u više navrata apelirao na Vrhovni sud Republike Hrvatske da u granicama svoje mjerodav-nosti pospješi i ubrza dovršetak rasprave o nasljeÿi-vanju iza pok. akademika Matka Peiüa jer je njegova knjiåevna i likovna (slikarska graÿa veü desetak godina u zatvorenom i zapeþaüenom prostoru izlo-åena opasnosti da istrune što bi bila neprocjenjiva šteta za hrvatsku kulturu ali svi ovi apeli Hrvatske akademije ostali su do danas bez povoljnog rezultata.

hazu.indd 194 11.04.2011. 0