Page 193 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 193

školstva. Potvrÿeno je da Razred i nadalje podupire obnovu rodne kuüe A. G. Matoša u Tovarniku koja ima postati spomen-dom i multimedijalni centar u koji valja smjestiti sva izdanja Matoševih djela sve publikacije u kojima je on suraÿivao i publikacije u kojima je pisano o njemu a u digitalnom obliku i kompletnu rukopisnu graÿu iz Matoševe ostav-štine u Odsjeku za povijest hrvatske knjiåevnosti Zavoda za povijest hrvatske knjiåevnosti kazališta i glazbe HAZU koja je u tu svrhu digitalizirana. Razred je sudjelovao i u pripremi Kataloga ]QaQja koji je iniciralo Ministarstvo znanosti obrazova-nja i športa za podruþje društvenih i humanistiþkih znanosti odredivši .rešimira Nemeca da sudjeluje u tom poslu. Razred je u redovitim vremenskim razmacima razmatrao i prihvaüao izvješüa o radu znanstvenih novaka i novakinja u jedinicama koje se nalaze u djelokrugu Razreda. Tijekom ovih deset godina þlanovi Razreda recenzirali su 62 rukopisa što monogra¿ja što zbornika a što zasebnih studija s podruþja knjiåevnosti kazališta i Iolkloristike predloåenih za tiskanje u edicijama Hrvatske aka-demije znanosti i umjetnosti. Razred je bio pokro-vitelj znanstvenog kolokvija o 120. obljetnici -anka Poliüa .amova (18. 11. 2006. u organizaciji Druš-tva hrvatskih knjiåevnika. Na središnjoj proslavi obiljeåavanja 100. godišnjice smrti Silvija Strahi-mira .ranjþeviüa u Sarajevu zastupao je Razred i govorio u njegovo ime Dubravko -elþiü. Razred je prihvatio prijedlog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske da se predstavnici Razreda sastanu s predstavnicima Za-voda za kulturu vojvoÿanskih Hrvata u Subotici pa su se 21. svibnja 2009. Nikola %atušiü i Dubrav-ko -elþiü sastali s gg. Tomislavom äigmanovim i Dujom Runje i dogovorili oblike buduüe suradnje. U nekoliko navrata Razred je razmatrao i pri-hvatio pojekt O AkademijiQim Krvatsko-sloveQskim ve]ama koji je izloåio Ivo )rangeš. Projekt bi obra-ÿivao hrvatsko-slovenske knjiåevne veze ;I;. i ;;. stoljeüa. .orespondencija koja se na to odnosi pohranjena je u Akademijinu Zavodu za povijest hrvatske knjiåevnosti kazališta i glazbe. Projekt bi potakao i sastavljanje hrvatsko-slovenskog i slovensko-hrvatskog rjeþnika. Nositelji programa

bit üe Ivo )rangeš Slavko Mihaliü Luko Paljetak Aleksandar )laker %ranko Heüimoviü .rešimir Nemec i Tonko Maroeviü.

U više navrata Razred je razmatrao pitanje Iol-kloristiþke graÿe pohranjene u Akademiji. Maja %oškoviü-Stulli i Dubravko -elþiü te dvoje surad-nika Instituta za Iolkloristiku (koje üe odrediti taj institut pregledat üe svu graÿu i predloåiti pokreta-nje zajedniþkog projekta Hrvatske akademije i In-stituta koji üe biti institucionaliziran u Akademiji a vodit üe ga Maja %oškoviü-Stulli.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti institucionalizirani su sljedeüi znanstvenoistraåi-vaþki projekti u djelokrugu Razreda za knjiåevnost:

Hrvatski kQjiåevQi SovjesQiþari (Tihomil Maštro-viü DoSriQos duKovQiK i iQtelektualQiK elita u Bugarskoj i Hrvatskoj ]a kQjiåevQu je]iþQu i kul-turQu ra]QovrsQost EuroSe (Hrvojka Mihanoviü EtQoloãka i folkloristiþka graÿa Hrvatske akade-mije ]QaQosti i umjetQosti: ]aãtita i kritiþko objav-ljivaQje (akad. Maja %oškoviü-Stulli Od graÿe do aQali]e ± istraåivaQje QeSo]QatiK KrvatskiK SisaFa (akad. Dubravko -elþiü Kratki SriSovjedQi obliFi u Krvatskoj kQjiåevQosti ± komSarativQa istraåi-vaQja (þlan suradnik Tomislav Sabljak Vrijeme i Srostor euroSske i Krvatske ka]aliãQe djelatQosti glumFa i redatelja Ive Raiüa (Antonija %ogner-Ša-ban . Suradnici ovih projekata objavili su rezultate svojih istraåivanja u zborniku radova o kratkoj priþi

7eorija Sriþe (2007. monogra¿ji KQjiåevQi i ka- ]aliãQi rad Jo]e Ivakiüa (2008. i knjigama studija StereotiS rasSojasaQe SlavoQije (2007. i ZaSostav-ljeQa kQjiåevQa baãtiQa (2009. Anice %iliü te mo-nogra¿ji Prostor slobode (2007. Ivice Matiþeviüa. U suradnji s Razredom za ¿lološke znanosti nakon meÿunarodnog simpozija u :ashingtonu Razred je organizirao sveþanu sjednicu posveüenu ocu hrvatske knjiåevnosti Marku Maruliüu o 550. obljetnici njegova roÿenja i 500. obljetnici Judite koja je odråana u palaþi Hrvatske akademije na kojoj je govorio i tajnik Razreda Dubravko -elþiü. Stotu obljetnicu roÿenja svoga preminulog þlana Dobriše Cesariüa Razred je obiljeåio sveþanom sjednicom u Poåegi pjesnikovu rodnom gradu. Govorili su Dubravko -elþiü Pavao Pavliþiü i Ne-

hazu.indd 193 11.04.2011. 0