Page 114 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 114

Akademija je osnovana u doba velikog zamaha prirodnih znanosti u zapadnome svijetu. U svom rodoljubnom zanosu naši su prvi prirodoslovci pri-onuli prouþavanju vlastitoga tla i domaüeg biljnog i åivotinjskog svijeta o þemu je prikupljena opseåna i vrijedna graÿa. No i takvim se istraåivanjima doš-lo i do izvanredno bitnih opüih prirodoznanstvenih otkriüa. Tu se ponajprije istiþe otkriüe diskontinui-teta u Zemljinoj unutrašnjosti (Moho-sloj nazvan po otkrivaþu Andriji Mohoroviþiüu i nalaz Iosilnih ostataka neandertalca kraj .rapine koji je obradio Dragutin Gorjanoviü .ramberger.

Prirodoslovci su objavljivali u Akademijinim publikacijama Rad (zajedniþki þasopis za sve discipline zatim Djela i LjetoSis . Od 1913. izla-zila su PrirodoslovQa istraåivaQja koja su 1956. podijeljena na AFta geologiFa i AFta biologiFa (do 2002. . Uz to su postojali i specijalizirani þasopisi

PalaeoQtologia IugoslaviFa i Krã Jugoslavije (koji izlaze do 1989. te AQali ]a ãumarstvo i Larus koji izlaze i danas.

Dugo su se vremena sva ta istraåivanja od-vijala u prvotnom Matematiþko-SrirodoslovQom ra]redu . Razred za prirodne znanosti u koji su prvobitno bili ukljuþeni i lijeþnici osnovan 1949. obuhvaüa podruþja geoznanosti i bioznanosti. Otad su tajnici Razreda bili: Vale Vouk (1949. – 1954. Aleksandar Ugrenoviü (1954. – 1955. Marijan Salopek (1955. – 1958. Teodor Variüak (1958. – 1977. Zoran %ujas (1977. – 1985. Milan Herak (1985. – 1989. Slavko .rvavica (1989. – 1991. Vladimir Majer (1991. – 1997. Milan Meštrov (1997. – 2006 %ranko Sokaþ (2004. – 2006. i äeljko .uüan (2007. – 2010. . U ovoj je spomenici opisana djelatnost pravih þlanova Akademije. Osim njih opisana je i djelatnost nekih dopisnih þlanova þiji je rad znatno pridonio radu i ugledu Akademije te nekolicine þlanova suradnika koji neposredno nastavljaju rad redovitih þlanova.

—

PRIRODNE ZNANOSTI U A.ADEMI-I PRI-E OSNIVAN-A DANAŠN-EG

RAZREDA

Meÿu prvim izabranim þlanovima Akademije bilo je i nekoliko za ono vrijeme istaknutih prirodo-slovaca iz podruþja prirodnih znanosti. Djelovanje mnogih od njih opisao je u svojim djelima -osip %alabaniü þlan suradnik Akademije.

Ljudevit )arkaš Vukotinoviü (1813. – 1893. ško-lovani pravnik i istaknuti društveno-gospodarski i kulturni djelatnik kao prirodoslovac je bio samouk preteþa „sluåbene“ hrvatske geologije a bavio se i botanikom. Svoje geološke i paleontološke ra-dove (njih dvadesetak ali i opüenito ¿lozoIska razmišljanja o evoluciji objavljivao je ne samo u Akademijinim izdanjima nego i u %eþu ( Geologis-FKe BuQdesaQstalt i Austrijska akademija znanosti . Njegovi radovi doprinijeli su boljem poznavanju stratigraIskih odnosa mnogih naših krajeva a istiþu se oni o stijenama i graÿi Medvednice o Iosilnoj Àori i Iauni neogenskih naslaga okolice Zagreba (Podsused i Radoboja u Zagorju te o krednim „go-zavskim“ naslagama u Samoborskom gorju. Izradio je i prvu „geognostiþku“ kartu „Gore Zagrebaþke“. Iako naravno neke njegove tvrdnje danas zahti-jevaju odreÿene korekcije ipak su njegove glavne ideje postale (i ostale temelj kasnijim istraåivanji-ma naših prvih školovanih geologa Gjure Pilara Mije .išpatiüa i drugih.

Petar Matkoviü (1830. – 1898. osnivaþ je i prvi sveuþilišni proIesor geogra¿je u Hrvatskoj. %avio se podjednako ¿ziþkom geogra¿jom (orogra¿ja hip-sometrija kao i povijesno-geograIskom problemati-kom. Zasluåan je i za organizaciju statistiþke sluåbe u Hrvatskoj (danas Dråavni zavod za statistiku . Gjuro Pilar (1846. – 1893. prvi proIesor ge-ologije i mineralogije na zagrebaþkom Sveuþilištu ujedno i prvi proIesor prirodoslovac Hrvat (ubrzo üe mu se pridruåiti i S. %rusina osnivaþ je i uteme-ljitelj „sluåbene“ geologije u Hrvatskoj. U njegovih samo 46 godina åivota njegovu svestranost i u

hazu.indd 114 11.04.2011. 0