Page 107 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 107

.emiju voda unaprijedio je u nas Hrvoje Ive-koviü (1901. – 1991. . Za kemiju voda zainteresi-rao se za vrijeme trogodišnjeg boravka u Institutu za higijenu u %erlinu (1954. – 1956. . %avio se desalinacijom morske vode i pretvorbom boþat-ne vode u pitku vodu. Prouþavao je i podzemne vode Zagreba. Istraåivao je vode Plitviþkih jezera i njihovu genezu. Studirao je kemizam i tehnolo-giju dobivanja boksita. %io je glavni urednik lista

BulletiQ SFieQti¿Tue (1956.–1980. koji je izdavala Akademija. Zasluåan je za modernu organizaciju nastave na )armaceutsko-biokemijskom Iakultetu uvoÿenjem Tehnološkog i Medicinsko-biokemij-skog smjera. Više godina bio je urednik Akademi-jina þasopisa Rad i þasopisa BulletiQ sFieQti¿Tue

Savjeta akademija tadašnje S)R-. %io je predsjed-nik Hrvatskog kemijskog društva (1962. – 1963. i Matice hrvatske (1968. – 1970. . Dobitnik je Re-publiþke nagrade za åivotno djelo (1976. . %io je rektor Sveuþilišta u Zagrebu (1954. i u dva navrata prorektor tog sveuþilišta.

Miroslav .aršulin (1904. – 1984. redoviti proIesor ¿zikalne kemije Tehnološkog Iakulteta Sveuþilišta u Zagrebu i glavni tajnik Akademije (1961. – 1972. bavio se elektrokemijom korozi-jom i zaštitom materijala te kemijom silikata. Dao je znatne doprinose prouþavanju kemije boksita. %avio se metodom rašþinjavanja azbestnog škriljca radi dobivanja vlaknastog azbesta. Zasluåan je za osnivanje Zavoda za zaštitu materijala od utjecaja morske vode i za desalinaciju sudjelovao u osni-vanju više kemijskih instituta tako Prehrambeno- -tehnološkog odjela Metalurškog odjela u Sisku i .emijsko-tehnološkog odjela u Splitu. U Aka-demiji je osnovao Odbor za studij boksita koji je 1964. prerastao u Internacionalni odbor (ICSO%A . Meÿu pionirima našeg znanstvenoistraåi-vaþkog rada istiþe se i Tomislav Pinter (1899. – 1980. . %avio se kemijskom kinetikom ka-talizom i kemijskom termodinamikom napose jednadåbama plinskog stanja. Eksperimentalna istraåivanja vezana su uz kemiju kompleksnih ci-janida åeljeza (II . Istraåivao je mehanizam kata-litiþkog djelovanja dvovalentnog åivinog iona na brzinu disocijacije cijanida iz heksacijanoIerata

(II i praktiþnu primjenu te katalitiþke reakcije u odreÿivanju tragova tih metala. %io je predsjed-nik Hrvatskog kemijskog društva (1954. – 1956. i predsjednik Savjeta Sveuþilišnog instituta za ¿zikalnu kemiju. Odlikovan je ordenom rada s crvenom zastavom.

Meÿu ugledne Prelogove suradnike ubraja se i .rešimir %alenoviü (1914. – 2003. redoviti proIe-sor organske kemije na Prirodoslovno-matematiþ-kom Iakultetu Sveuþilišta u Zagrebu. Usavršavao se 1942. kod A. Szent-G\|rg\ija u Szpgedu ma-ÿarskog biokemiþara (Nobelova nagrada za medi-cinu 1937. . %io je predstojnik Zavoda za organsku kemiju i biokemiju Prirodoslovno-matematiþkog Iakulteta. %avio se kemijom ¿ziološki zanimljivih prirodnih spojeva napose aminokiselinama i pri-rodnim organskim spojevima sumpora sintezama antibiotika kemijom poliketona i odreÿivanjem apsolutnih kon¿guracija prirodnih spojeva. Od in-teresa je spomenuti da su njegovi pionirski radovi na sintezi optiþki aktivnih ȕ -aminokiselina postali vrlo vaåni u sintezi ȕ -aminopolipeptida. %io je þlan Slovenske akademije znanosti i umjetnosti te þlan hrvatskog engleskog ameriþkog i nizozemskog kemijskog društva; isto je tako bio þlan uredništva þasopisa 7etraKedroQ Dobitnik je Savezne nagrade i Ordena rada II reda (1949. te Nagrade za åivotno djelo (1985. . Poþetkom uspostavljanja neovisne Republike Hrvatske bio je jedan od njenih prvih šest potpredsjednika.

Iz škole L. Ruåiþke i V. Preloga dolazi i Mi-hovil Proštenik (1916. – 1994. redoviti proIesor kemije na Medicinskom Iakultetu Sveuþilišta u Zagrebu. %io je proþelnik Odjela za organsku ke-miju i biokemiju Instituta Ruÿer Boãkoviü (1954. – 1957. . Znanstveni radovi odnose mu se ponaj-prije na kemiju lipida napose s¿ngolipida spoje-va središnjeg åivþanog sustava i ostalih animalnih tkiva te heterocikla s dušikom kao heteroatomom. Proštenik je pronašao C-20 s¿ngozin u mozgu viših sisavaca. Djelovao je kao glavni urednik Akade-mijina þasopisa Rad za podruþje kemije. Dobitnik je Nagrade Ruÿer Boãkoviü (1961. Ordena rada sa zlatnim vijencem (1965. i Nagrade za åivotno djelo (1983. .

hazu.indd 107 11.04.2011. 0