Page 105 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 105

moüu linearne i nelinearne spektroskopije laserska spektroskopija meÿumetalnih eksimera i njihovih iona. Poþasni je þlan Ameriþkog ¿zikalnog društva i dobitnik Dråavne nagrade za znanost Republike Hrvatske za 2005. godinu.

Vladimir .napp umirovljeni proIesor )akulte-ta elektrotehnike i raþunarstva Sveuþilišta u Zagre-bu istakao se radovima na rezonantnom raspršenju gama zraþenja te ranim primjenama M|sbauerova eIekta na Sveuþilištu u %irminghamu. Utvrdio je polarizaciju rezonantno raspršenog gama-zraþenja. Primjenom M|sbauerova eIekta odredio je gornju granicu magnetskog momenta Iotona. Na Elek-trotehniþkom Iakultetu razvija modernu nastavu ¿zike i nuklearne energetike. U energetici odnosno nuklearnoj energetici autor je niza kritiþkih ana-liza novih koncepcija i njihovih perspektiva kao što su geotermiþka energija suhih stijena oplodni reaktori i mionska katalitiþka Iuzija. Niz godina bavi se pitanjima nuklearne sigurnosti i kompati-bilnosti miroljubivog korištenja nuklearne energi-je i njezine vojne upotrebe. Nagraÿen je Zlatnom plaketom „-osip Lonþar“ i Godišnjom nagradom „Hrvoje Poåar“ (2001. .

Izuþavanje elektronskih i nanoskopskih svoj-stava metala i supravodiþa zapoþeo je %oran Le-ontiü Srofessor emeritus ¿zike na Prirodoslovno-matematiþkom Iakultetu Sveuþilišta u Zagrebu u tadašnjem Institutu za ¿ziku Sveuþilišta. -oš uvi-jek se aktivno bavi istraåivanjima na tom polju. Sa suradnicima je razvio kontinuiran proces ultra-brze solidi¿kacije koji je otvorio put proizvodnje amorInih metala. U amorInim i mikrokristaliþnim uzorcima metala otkrio je zajedno sa suradnicima spinske Àuktuacije. Uveo je metodu primjene vo-dika kao atomske probe u matrici amorInih metala i pokazao prvi put postojanje kvantnomehaniþke interIerencije na deIektima u masivnom neureÿe-nom sistemu. Nakon otkriüa visokotemperaturnih supravodiþa (VTS prvi je u ovom dijelu svijeta sintetizirao takav supravodiþ zasnovan na gadoli-niju. S D. %abiüem razvio je metodu prouþavanja dinamike vorteksa u monokristalima VTS. %io je u više navrata pozvani predavaþ u raznim svjetskim ustanovama i na internacionalnim kongresima.

Dobitnik je i Nagrade Ruÿer Boãkoviü za istaknuti znanstveni rad (1974. te Dråavne nagrade za åi-votno djelo (2000. a odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Ruÿera %oškoviüa (1999. . Silvia Tomiü zapoþela je svoj znanstveni rad u Institutu za ¿ziku 1977. u podruþju ¿zike kon-denziranih tvari. Znatno je doprinijela razvoju ¿zike niskodimenzijskih vodljivih sustava odno-sno sustava s jakim elektronskim korelacijama u kompleksnim ravnoteånim stanjima. Uvoÿenjem novih eksperimentalnih tehnika posebice dielek-triþne spektroskopije otvorila je put istraåivanjima niskoenergijskih pobuÿenja kako u ¿zici krutina tako i u ¿zici meke tvari te protegla ta istraåivanja na biološke sustave.

— .EMI-A

Naša je Akademija imala dva hrvatska kemiþa-ra nobelovca za poþasne þlanove: Leopolda (Lavo-slava Ruåiþku i Vladimira Preloga. Leopold Ruåiþ-ka (1887. – 1976. roÿen je u Vukovaru. Gimnaziju je polazio u Osijeku. Vrhunsku svjetsku karijeru postiåe na Saveznoj visokoj tehniþkoj školi (ETH u Zrichu. Nobelovu nagradu za kemiju dijeli (1939. s A. %utenandom dobivši je 14 godina prije svog slavnog uþitelja H. Staudingera. Za poþasnog þlana -AZU izabran je 1940. Studirao je ¿ziološki aktivne prirodne spojeve i mirisne tvari. Prouþavao je naš dalmatinski buhaþ i sintetizirao razliþite terpene komponente mnogih mirisnih ulja razliþitih biljaka i cvijeüa. Postavio je tzv. i]oSreQsko Sravilo kojim se objašnjavaju razliþite strukturne korelacije terpena i srodnih spojeva. Proveo je djelomiþnu sintezu muš-kih spolnih hormona androsterona i testosterona. Neposredno pred poþetak II. svjetskog rata ogromnu ulogu u razvoju naše kemije napose or-ganske kemije odigrao je Vladimir Prelog (1906. – 1998. . Rodio se u Sarajevu. Gimnaziju je polazio u Osijeku kao i njegov slavni prethodnik Leopold Ruåiþka. Studij kemije završio je u Pragu. Godine 1935. na poziv Tehniþkog Iakulteta u Zagrebu

hazu.indd 105 11.04.2011. 0