Page 98 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 98

— MATEMATI.A

ýlanovi Akademije bili su ovi matematiþa-ri: .arlo (.arel Zahradntk þeški matematiþar bio je prvi proIesor matematike na obnovljenom Sveuþilištu u Zagrebu. Došao je 1876. iz Praga u Zagreb na poziv Sveuþilišta organizirati .atedru za matematiku. Do svog odlaska u %rno 1899. za rektora novootvorene Tehniþke visoke škole obja-vio je velik broj radova u kojima se prvenstveno bavio algebarskim krivuljama u ravnini osobito krivuljama treüeg stupnja (ZaKradQtkova Fisoida . Na .atedri za matematiku Sveuþilišta u Za-grebu Zahradnika je naslijedio Vladimir Variüak. %io je takoÿer þlan Srpske i ýeške akademije. %avio se algebarskim krivuljama i kompleksnim Iunkcijama neeuklidskom geometrijom teorijom relativnosti i izuþavanjem åivota i djela Ruÿera %oškoviüa. Najvaåniji Variüakov znanstveni rad zapaåen i u europskim matematiþkim centrima odnosi se na geometriju Lobaþevskoga i njezine primjene u specijalnoj teoriji relativnosti. Variüak je smatrao da je geometrija Lobaþevskoga pogodan okvir za opisivanje specijalne teorije relativnosti i da su Iormule te teorije bitno jednostavnije ako se izraze u terminima neeuklidske geometrije. Poseb-no je zapaåena njegova geometrijska interpretacija relativistiþkog slaganja brzina.

-uraj Majcen proIesor na )ilozoIskom Iakul-tetu u Zagrebu bio je dopisni þlan ýeške akade-mije. U svojim brojnim znanstvenim radovima od kojih je gotovo polovica objavljena u ugled-nim europskim þasopisima bavio se geometrijom osobito problemima koji se odnose na krivulje i plohe 3. i 4. reda. Zapaåen odjek imala je njegova rasprava iz 1903. u kojoj je uveo i prouþio nov pravþasti kompleks koji je kasnije nazvan MajFe-Qovim komSleksom . Majcen je osnivaþ Zagrebaþke geometrijske škole koju su dalje razvijali njegovi uþenici i nasljednici.

äeljko Markoviü proIesor na Tehniþkom i Prirodoslovno-matematiþkom Iakultetu u Zagre-

bu studirao je u Zagrebu Pragu i G|ttingenu a specijalizirao u Parizu. %io je þlan Meÿunarodne akademije za povijest znanosti u Parizu. U svom se znanstvenom radu bavio matematiþkom anali-zom nebeskom mehanikom povijesti starogrþke matematike i prouþavanjem åivota i djela Ruÿera %oškoviüa. Posebno se bavio primjenom integral-nih jednadåbi u teoriji linearnih diIerencijalnih jednadåbi te je pokazao da poznata Mathieuova diIerencijalna jednadåba ne dopušta dva linearno nezavisna periodiþka rješenja. Njegova istraåivanja matematike u Platona i Aristotela bacila su novo svjetlo na taj dio starogrþke matematike. Markovi-üevo kapitalno djelo o Ruÿeru %oškoviüu sinteza je dugogodišnjih istraåivanja %oškoviüeva rada i åivota. Iskazano mu je više visokih priznanja za njegovu stvaralaþku nastavnu i javnu djelatnost. Meÿu ostalim dobitnik je Nagrade vlade )NR- zasluånim radnicima na podruþju nauke i kulture za udåbenik Uvod u viãu aQali]u Ordena rada I reda i Nagrade za åivotno djelo.

Vilko Niþe proIesor na Tehniþkom Iakultetu u Zagrebu bavio se gotovo iskljuþivo projektiv-nom geometrijom koju je obraÿivao sintetiþkom metodom. Objavio je velik broj radova od kojih je posebno zapaåen rad u kojemu je de¿nirao i pro-uþio kompleks najkraüih dirnih puteva meÿu plo-hama pramena kvadrika. Taj je kompleks poznat u literaturi kao Niþeov komSleks . Za svoj rad primio je mnoga priznanja. Tako posebno: Orden rada sa crvenom zastavom Nagradu Ruÿer Boãkoviü Na-gradu grada Zagreba i Nagradu za åivotno djelo. Danilo %lanuša proIesor na Tehniþkom Iakul-tetu u Zagrebu bio je dopisni þlan Srpske i Au-strijske akademije. Njegov znanstveni rad u mate-matici odnosi se ponajprije na specijalne Iunkcije (%esselove Iunkcije i diIerencijalnu geometriju a u ¿zici na teoriju relativnosti i Ienomenološku termodinamiku. Najveüu i najvaåniju skupinu %lanušinih radova predstavljaju njegovi radovi o izometriþnom smještanju mnogostrukosti konstan-tne zakrivljenosti u druge takve mnogostrukosti. Poseban je odjek imao njegov rezultat da je mo-guüe izometriþno smjestiti hiperboliþnu ravninu odnosno hiperboliþni Q -dimenzionalni prostor u

hazu.indd 98 11.04.2011. 0