Page 69 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

This is a SEO version of 150HAZU-izmjena_16.6.pdf. Click here to view full version

« Previous Page Table of Contents Next Page »

— 69

Pod vodstvom voditelja akademika Vladimira Stipetiüa i upravitelja Nenada Vekariüa djelatnost Zavoda u posljednjem je desetljeüu 20. stoljeüa naglo åivnula. U iduüih dvadeset godina Zavod je razvio vrlo intenzivnu istraåivaþku i izdavaþku dje-latnost uþinivši bitan iskorak u razvoju dubrovaþke historiogra¿je. Najvaåniji pomaci ostvareni su u istraåivanju dubrovaþke kulturne i demograIske povijesti te povijesti svakodnevice. Od 1991. do 2010. objavljeno je blizu 500 znanstvenih radova u 89 knjiga: objavljeno je 20 svezaka AQala i 14 sve-zaka novoutemeljenog þasopisa na engleskom jezi-ku DubrovQik AQQals (1997. . Zahvaljujuüi dobrim dijelom tom þasopisu hrvatska je historiogra¿ja o Dubrovniku doåivjela recepciju u inozemstvu pa je danas kad je rijeþ o dubrovaþkoj povijesti to najcitiraniji þasopis izvan naših granica.

Tiskane su nadalje 24 knjige u seriji MoQo-gra¿je 20 knjiga u seriji Prilo]i Sovijesti staQov-Qiãtva DubrovQika i okoliFe šest knjiga u seriji

MoQumeQta KistoriFa RagusiQa jedna knjiga u no-voj seriji PretisFi (1997 te þetiri knjige u takoÿer novostvorenom nizu na stranim jezicima Studies iQ tKe History of DubrovQik (2005. tri su knjige izdane na engleskom a jedna na portugalskom. U posljednjem desetljeüu djelatnici Zavoda objavili su u tim serijama više monogra¿ja iz du-brovaþke povijesti. U seriji MoQogra¿je objavljene su ove knjige: )ilip de Diversis Dubrovaþki govo-ri u slavu ugarskiK kraljeva SigismuQda i Alber-ta (2001. V. Mioviü Dubrovaþka diSlomaFija u Istambulu (2003. Z. %laåina-Tomiü KaFamorti i kuga UtemeljeQje i ra]voj ]dravstveQe sluåbe u DubrovQiku (2007. S. Stojan Slast tartare: Ma-riQ Dråiü u svakodQeviFi reQesaQsQog DubrovQika

(2007. i Z. Šundrica 7ajQa kutija Dubrovaþkog arKiva I-II (2008. – 2009. N. Lonza Ka]aliãte vlasti: CeremoQijal i dråavQi blagdaQi Dubrovaþke ReSublike u i stoljeüu (2009. .

U seriji MoQumeQta KistoriFa RagusiQa objav-ljene su knjige: /ibro Qegro del Astarea (ur. A. Ma-rinoviü 2005. Odluke dubrovaþkiK vijeüa - (ur. N. Lonza i Z. Šundrica %enedikt .otrulj

/ibro Del Arte Dela MerFatura KQjiga o vjeãtiQi tr-govaQja (prir. i prevela Z. -anekoviü R|mer 2009. .

U seriji Prilo]i Sovijesti staQovQiãtva Dubrov-Qika i okoliFe objavljene su monogra¿je: V. Stipe-tiü i N. Vekariü PovijesQa demogra¿ja Hrvatske

(2004. S. ûosiü i N. Vekariü Dubrovaþka vlaste-la i]meÿu roda i dråave SalamaQke]i i sorboQe]i

(2005. V. Mioviü äidovski geto u Dubrovaþkoj Re-SubliFi ( - (2005. i N. Vekariü Nevidljive SukotiQe: Dubrovaþki vlasteoski klaQovi (2009. . U tom razdoblju Zavod je sudjelovao u orga-nizaciji znanstvenog skupa DubrovþaQiQ BeQedikt Kotruljeviü Hrvatski i svjetski ekoQomist ;9 sto-ljeüa i organizirao još tri znanstvena skupa: Ko-Qavle u Sroãlosti sadaãQjosti i buduüQosti (Cavtat 1996. Ragu]ejski je]ik (Dubrovnik 2007. i 7Ke EuroSeaQ 7ributary States of tKe OttomaQ EmSire iQ tKe SixteeQtK - SeveQteeQtK CeQturies A ComSa-rative PersSeFtive (zajedno s *eistesZisseQsFKaft-liFKes ZeQtrum *esFKiFKte uQd Kultur Ostmittel-euroSa iz Leipziga Dubrovnik 2009. .

Proizveo je i dva znanstveno-dokumentarna ¿lma: Od tartare do urote i ProbQi brak . U okrilju Zavoda kreiran je i doktorski studij Povijest staQov-Qiãtva koji je ostvaren u suradnji sa Sveuþilištem u Zagrebu a ujedno je i prvi doktorski studij koji se izvodi na Sveuþilištu u Dubrovniku.

Od poþetka djelovanja Zavoda odnosno Hi-storijskog instituta voditelji su mu bili -orjo Tadiü (1950. akademik Cvito )iskoviü (do 1971. aka-demik Grga Novak (do 1978 . Od 1978. do danas voditelj je Zavoda akademik Vladimir Stipetiü a upravitelj þlan suradnik Nenad Vekariü. Istraåivaþ-ki tim Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku danas þini sedam znanstvenika.

ODS-E. ZAARHEOLOGI-U ZAVODA ZA POVI-ESNE I DRUŠTVENE ZNANOSTI U ZAGRE%U

Osnovan je 1949. pod nazivom Studijski kabi-Qet ]a arKeologiju JAZU a nastao je izdvajanjem iz Odjela za društvene nauke sada Razreda za druš-tvene znanosti u kojemu je do tada djelovao kao Arheološka sekcija. Osnivaþ i prvi voditelj bio mu je akademik Grga Novak. Arheologija se u Aka-demiji od poþetka prouþavala interdisciplinarno

hazu.indd 69 11.04.2011. 0

Page 69 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

This is a SEO version of 150HAZU-izmjena_16.6.pdf. Click here to view full version

« Previous Page Table of Contents Next Page »