Page 53 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 53

Saberemo li sve navedene podatke pokazu-je se da je Razred za društvene znanosti zajedno sa svojim prethodnicima od razreda Historiþko- -¿lologiþkoga i )iloso¿þko-juridiþkoga dalje od 1882. godine do danas ukupno objavio 175 knjiga posebnog izdanja Rada što je više od treüine svih objavljenih knjiga u izdavaþkoj seriji Rad -ugo-slavenske odnosno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Uza svoje speci¿þne zadaüe Razred je sudje-lovao u zajedniþkim akcijama Akademije osobito onima u kojima pojedini þlanovi Razreda raspolaåu odgovarajuüom struþnošüu. To su projekt Hrvatska ± ZadaQosti i usmjereQja (1992. i DeklaraFija o Hrvatskoj Qa Sragu treüeg tisuüljeüa (2000. . Napose valja istaknuti sudjelovanje þlanova Razreda kako redovitih tako i þlanova suradnika u Europskom projektu Hrvatske akademije znano-sti i umjetnosti u izradi edicije Hrvatska i Euro-Sa kultura ]QaQost i umjetQost u svescima 1 – 4 (1997. – 2010. .

U prikazu djelatnosti po pojedinim znanstve-nim strukama zastupljenim u Razredu pojavljuju se neminovna preklapanja pa odreÿena ponavljanja. To se osobito odnosi na ranija razdoblja kad su isti ljudi radili na više podruþja razdjelnice meÿu podruþjima nisu bile oštro povuþene a i znanstveni se interes pojedinaca tijekom njihova radnog vijeka mijenjao.

—

POVI-ESNE ZNANOSTI

Do poþetka Drugoga svjetskog rata povijesne su znanosti organizacijski pripadale Historiþko- -¿lologiþkom ra]redu . Nakon obnove rada Akade-mije 1947. bile su ukljuþene u Odjel za ¿lozo¿ju i društvene nauke koji se od 1962. naziva Odjel za društvene nauke a od 1971. godine Razred za društvene znanosti. U tom razredu do 1991. dje-lovali su povjesniþari i arheolozi: redoviti þlanovi Ljubo %oban Duje Rendiü-Mioþeviü Mate Suiü i Dragovan Šepiü izvanredni þlanovi -osip Adamþek

i Hodimir Sirotkoviü te þlanovi suradnici Miroslav %ertoša Ivan Erceg Ivan -eliü Tomislav Raukar i Marin Zaninoviü.

U Razredu za društvene znanosti danas na podruþju povijesnih znanosti djeluje pet redovitih þlanova i šest þlanova suradnika. Meÿu redovitim su þlanovima jedan arheolog Nenad Cambi te þetiri povjesniþara: Tomislav Raukar Nikša Stan-þiü Petar Strþiü i )ranjo Šanjek. Meÿu þlanovima suradnicima tri su povjesniþara: Miroslav %erto-ša Ivan Erceg i Nenad Vekariü te dva arheolo-ga Marin Zaninoviü i äeljko Tomiþiü. Pri tome se redoviti þlan Nenad Cambi i þlanovi suradnici Marin Zaninoviü i äeljko Tomiþiü bave ponajprije arheologijom ali kao i pojedini ekonomisti poli-tolozi pravnici i demogra¿ istraåuju i povijesne teme. Isto vrijedi i za Dragutina )eletara geograIa meÿu þlanovima suradnicima Razreda koji u svoja znanstvena istraåivanja interdisciplinarno ukljuþuje i povijesna pitanja napose gospodarsku povijest osvjetljavajuüi gospodarski razvoj s geograIskoga motrišta.

.ritiþka izdanja povijesnih vrela. – Najvaåniji zadatak pred kojim su stajali povjesniþari u Akade-miji bilo je kritiþko izdanje povijesnih vrela. Nai-me u vrijeme osnivanja Akademije gotovo da i nije bilo objavljenih vrela i povijesnih dokumenata a bez njihova objavljivanja rad na nacionalnoj povi-jesti bio je ograniþen na vrlo uzak krug struþnjaka. Stoga je Akademija veü 1868. objavila prvi svezak edicije povijesnih dokumenata pod naslovom Mo-QumeQta sSeFtaQtia Kistoriam 6lavorum meridioQa-lium (Spomenici koji se odnose na povijest juånih Slavena . U njoj je najprije bilo tiskano 10 svezaka

/istiQa o odQoãajiK i]medju JuåQoga 6laveQstva i Mletaþke ReSublike te tri sveska CommissioQes et relatioQes 9eQetae (Mletaþke uSute i i]vjeãtaji u redakciji Šime Ljubiüa. Gotovo jedno stoljeüe ka-snije Grga Novak objavio je još pet svezaka Com-misioQes et relatioQes 9eQetae (Mletaþke uSute i i]vjeãtaji koji se preteåno odnose na hrvatsku po-vijest prije svega na povijest mletaþke Dalmacije. U pet svezaka izišla su i MoQumeQta RagusiQa pa 6SomeQiFi Hrvatske krajiQe u tri sveska koje je obradio Radoslav Lopašiü. )erdo Šišiü objelo-

hazu.indd 53 11.04.2011. 0