Page 43 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 43

þlanova Akademije istraåivaþa u Akademijinim jedinicama i znanstvenika izvan Akademije koji su svoje radove objavljivali u njezinim publikacijama. Rukovoditelj je Odjela za izdavaþku djelatnost i inIormiranje od 2001. godine Aco Zrniü.

—

IZDAVAý.I PRO-E.TI

Meÿu najvaånije izdavaþke projekte u dva po-sljednja desetljeüa spada bez sumnje monumentalni Akademijin projekt Hrvatska i (uroSa kultura ]QaQost i umjetQost Spomenuti projekt koji je po-krenut 1992. ove üe se godine ostvariti barem što se tiþe svoje hrvatske verzije.

-acTues le GoII jedan od najuglednijih åivuüih medievalista u predgovoru prvom svesku Hrvatske i (uroSe na Irancuskom jeziku oduševljen je idejom da se „javnosti inteligentno uþeno i raskošno poda-stru izvorne europske sastavnice hrvatske povijesti znanosti i umjetnosti u koje se slijedom zemljopi-snog poloåaja ucrtavaju dodiri Istoka i Zapada Sje-vera i -uga. Postupnom akulturacijom Hrvatska je obogaüena rimskim karolinškim bizantskim mle-taþkim i panonskim nasljeÿem i s pravom üe postati zemljom susreta i dijaloga (papa Pavao VI. “. Na stapanje univerzalnog (latinskog i autohto-nog hrvatskog kulturnog elementa i na naš doprinos europskoj kulturi umjetnosti i znanosti podsjeüa i Ivan Supek u svijetu priznati ¿ziþar i prvi pred-sjednik oåivljene Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: „Dok su Galilei Descartes i Hu\gens svodili sve pojave na srazove ili dodire þestica znaþajni slijed hrvatskih humanista osobito Gri-sogono Petriš de Dominis i %oškoviü naziru u sili pravog arhitekta svemira prva tri anticipirajuüi tako NeZtona a þetvrti kvantnu teoriju.“ ( Hrvatska i (uroSa sv. I str. 6 .

Dosad su na hrvatskom izašla þetiri sveska koja se odnose na RaQo doba Krvatske kulture (1997. 6redQji vijek i reQesaQsu (2000. Barok i Srosvjetiteljstvo (2003. 0oderQu Krvatsku kul-turu (2009. a zakljuþni peti svezak (6uvremeQa Krvatska kultura na poseban üe naþin obiljeåiti

ovogodišnji jubilej najviše znanstvene i kulturne ustanove u Republici Hrvatskoj.

Uz hrvatsko izdanje dosad su objavljena po dva sveska Irancuskog (1999. i 2005. i engleskog (1999. i 2008. izdanja dok je ove jubilarne godine predviÿeno izdanje treüeg sveska na oba spomenuta jezika.

U skladu s DeklaraFijom o ]QaQosti i uSotrebi ]QaQja Svjetske konIerencije o znanosti (%udim-pešta 1999. upuüenom svim þlanicama UNES-CO-a Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavilo je 17. prosinca 2002. svoju deklaraciju o znanju pod naslovom Hrvatska te-meljeQa Qa ]QaQju i SrimjeQi ]QaQja u kojoj je naglašeno da Hrvatska treba znanjem unaprijediti tehnološki razvitak poboljšati kvalitetu nastave na primjerenijim sadråajima uvesti primjenu svjetskih kriterija vrednovanja teåište staviti na primjenu znanja te se usmjeriti uvoÿenju i uþvršüenju vla-davine prava bez koje nema razvijenoga društva. Tekst je objavljen 2004. pod naslovom Hrvatska temeljeQa Qa ]QaQju i SrimjeQi ]QaQja

U osvit ulaska Hrvatske u Europsku uniju vrlo su vaåne i knjiåice Hrvatski je]iþQi staQdard (R. .atiþiü i ,]a]ovi Jlobali]aFije i Krvatski je]iþQi staQdard (A. .ovaþec; 2004. ju je priredio i obja-vio Razred za ¿lološke znanosti . U europskom kontekstu još je bitnija Akademijina publikacija o hrvatskom jeziku objavljena 2008. na pet razliþi-tih jezika (hrvatski engleski Irancuski njemaþki i ruski i u dva pisma (latinica i üirilica .

hazu.indd 43 11.04.2011. 0