Page 246 - 150HAZU-izmjena

tinþiü koji duånost upravitelja obavlja sve do 2010. godine. U sljedeüih sedamnaest godina u suradnji s veüim brojem znanstvenih i struþnih djelatnika Zavod je razvio vrlo intenzivnu istraåivaþku i znan-stvenu djelatnost. Najvaåniji pomaci napravljeni su u pozicioniranju Zavoda kao jedne od bitnijih znanstvenoistraåivaþkih ustanova grada Osije-ka. Od 1993. do 2010. godine objavljeno je pet monogra¿ja. Prva monogra¿ja dr. Ive Maåurana

SredQjovjekovQi i turski Osijek obuhvaüa prikaz Osijeka od vremena paleolitika pa do njegova izra-stanja u vodeüe prometno i gospodarsko središte Osmanskoga Carstva koje mu je odredilo stratešku vaånost i stvorilo uvjete za takav razvoj kakvi nisu postojali nikad prije ni poslije osmanske vladavi-ne sve do kraja 19. stoljeüa. U drugom tomu Od turskog do suvremeQog Osijeka izdanom 1996. go-dine u povodu obiljeåavanja 800. obljetnice prvog spomena Osijeka u povijesnim izvorima prikazana su posljednja tri stoljeüa vrlo bogate i sloåene proš-losti grada Osijeka koji od gradske jezgre unutar tvrÿavskih zidova izrasta u suvremeni grad koji svojim izgledom i veliþinom dobiva obiljeåja sred-njoeuropskoga grada. Nadalje 2001. godine tiska se SeFesija slobodQog i kraljevskog grada Osijeka grupe autora a nakon toga 2006. godine slijedi

Osjeþka arKitektura ± godiQe grupe autora koja prikazuje osjeþku arhitekturu izmeÿu dva svjetska rata u kontekstu hrvatske moderne ar-hitekture. Godine 2009. u suradnji s Obrtniþkom komorom Osjeþko-baranjske åupanije Zavod je izdao prvi i drugi svezak monogra¿je Obrt i obrt-Qiãtvo Osjeþko-baraQjske åuSaQije . Monogra¿ja sadråi podatke o registraciji obrta zakonskoj re-gulativi obrazovanju obrtnika pa sve do njihova socijalnog osiguranja u razdobljima 1941. – 1945. godine (ratno gospodarstvo 1945. – 1990. godine (promjena iz dråavnog u socijalistiþki sustav te 1991. – 2007. godine.

Zavod 1998. godine osniva Biblioteku SlavoQi-je i BaraQje u kojoj je izdano sedam knjiga: KoSaþ-ki rit ± Sregled istraåivaQja i bibliogra¿ja (1999. grupe autora; KulturQe skuSiQe s iQkrustriraQom keramikom u broQþaQom dobu sjeveroistoþQe Hr-vatske (2000. -asne Šimiü; SjeveroistoþQa Qekro-

Sola rimske Murse (2000. Hermine G|ricke-Lu-kiü; Povijest osjeþke kraljevske gimQa]ije (2001. prevoditelj Stjepan Sršen; GimQa]ije u Osijeku ravQatelji Srofesori i maturaQti ± (2001. grupe autora; Uþiteljska ãkola u Osijeku

± (2004. grupe autora i OstavãtiQa ÿakovaþkog i srijemskog biskuSa JosiSa Jurja Sro-ssmayera godiQe (2006. koju je priredio Stjepan Sršan.

U sklopu serije Radovi od 1991. godine objav-ljene su þetiri knjige: 7raQsSareQtQost tråiãta mar-ketiQg etika (1992. i 7raQ]iFijski Sroblemi gosSo-darstva Hrvatske (1993. autora proI. dr. sc. Tibora .arpatija StaQovQiãtvo i vlasteliQstvo u SlavoQiji godiQe (1993. dr. Ive Maåurana te Druåtvo slavoQskiK lieþQika u Osieku kroQologija osQutka uloga i djelovaQje ± (2010. proI. dr. sc. %iserke %elicze i proI. dr. sc. Antuna Tucaka. Zavod za znanstveni i umjetniþki rad u Osijeku u 36 godina svoje znanstvene i struþne djelatnosti podupirao je 24 znanstvenoistraåivaþka rada (pro-grami i projekti i organizirao ili bio suorganizator 38 znanstvenih skupova. Od velikog broja proje-kata izdvajamo: Pove]ivaQje PoduQavlja s Jadra-Qom glavni istraåivaþ proI. dr. sc. -osip Marušiü. Vaånost projekta ne odnosi se samo na istoþnu Hrvatsku nego na Hrvatsku u cjelini stoga su odr-åana dva okrugla stola. Prvi okrugli stol na kojem se raspravljalo o povezivanju juåne sa sjevernom Hrvatskom odnosno spajanju jadranske sa slavon-sko-podunavskom orijentacijom odråan je u lipnju 1994. godine. Drugi okrugli stol na kojem su teme bile višenamjenski kanal Dunav – Sava cestovne mreåe Podunavlja u sklopu E-koridora åeljezniþke mreåe u Podunavlju i izgradnja luke u Vukovaru odråan je u srpnju 1998. godine. Projekte: MoQu-meQta slavoQiFa saeF ;V i ;VI stoljeüe (glavni istraåivaþ dr. sc. Ive Maåuran ; Ra]voj Qaselja u istoþQoj Hrvatskoj u stoljeüu (glavni istraåivaþ dr. sc. Vlado Horvat ; IstraåivaQje fauQe i ekologi-je kraljeåQjaka istoþQe Hrvatske (glavni istraåivaþ proI. dr. sc. -ozseI Mikuska ; GeQetska varijabil-Qost uroda i kakvoüe QoviK kultivara o]ime SãeQi-Fe (glavni istraåivaþ proI. emer. -ulio Martinþiü ;

Page 246 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

Page 246 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf