Page 243 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 243

(izlaganja i rasprave sa znanstvenog savjetovanja

Bjelovarsko-bilogorska åuSaQija: ra]voj temeljeQ Qa ]QaQju .

Zavod je redovito javnosti predstavljao sva-ki broj þasopisa Radovi ali i djela drugih autora primjerice knjigu Divlja ruåa akademika Gorana Tribusona (2009. .

U planovima rada Zavoda jest i pripremanje izloåbi. Tako je 2008. organizirao zajedno s Grad-skim muzejom %jelovar izloåbu Hrvatska akade-mija ]QaQosti i umjetQosti kro] fotogra¿je a 2010.

Edo Murtiü ± Sovratak u ]aviþaj u Velikoj Pisanici rodnome mjestu akademika Murtiüa.

Zavod od poþetka rada oprema vlastitu knjiåni-cu. Osim što su kupljene knjige iz vlastitih sredsta-va knjiånici su knjige darovali Sabre )ouQdatioQ Hrvatski dråavni arhiv Zavod za znanstvenoistraåi-vaþki rad u Varaådinu i druge Akademijine jedinice. .njiånica sada ima 1.729 svezaka.

Radi unapreÿivanja rada Zavoda 25. oåujka 2009. imenovani su þlanovi Znanstvenog vijeüa þiji je predsjednik proI. dr. sc. Slobodan .aštela a þlanovi proI. dr. sc. Vladimir Strugar mr. sc. Ta-tjana %adrov i Ilija Pejiü.

U organizaciji Zavoda te uz potporu Grada %jelovara i %jelovarsko-bilogorske åupanije 28. listopada 2009. u %jelovaru je odråana sjednica Predsjedništva Akademije.

—

ANTROPOLOŠ.I CENTAR HRVATS.E A.ADEMI-E ZNANOSTI I UM-ETNOSTI

U DU%ROVNI.U

Osnovan je odlukom Skupštine Hrvatske aka-demije znanosti i umjetnosti 23. prosinca 2008. Or-ganiziranje Centra pokrenuli su þlanovi Razreda za prirodne znanosti HAZU i þlanovi Znanstve-nog vijeüa Instituta za antropologiju u Zagrebu a njegov je voditelj akademik Pavao Rudan. Pri-jedlog osnivanja temeljio se na promišljanjima još iz osamdesetih godina prošloga stoljeüa o þemu svjedoþi suglasnost i podrška koju su njegovu

osnivanju pruåile brojne znanstvene institucije u Hrvatskoj i svijetu. Na znanstvenom skupu tK IQterQatioQal CoQgress of AQtKroSologiFal aQd EtKQologiFal SFieQFes odråanom 1988. godine u Zagrebu Meÿunarodna unija antropoloških i etno-loških znanosti (IUAES Europsko antropološko društvo (EAA i Meÿunarodna udruga bioantropo-loga (IUH% dali su pristanak i podršku osnivanju takvoga središta za napredne studije antropologije. Naåalost uslijed ratnih i poratnih zbivanja ideja je morala priþekati povoljnije društveno okruåenje za svoje ostvarenje. Smješten u biološki i kulturno bogatom podneblju jadranske obale i otoka dio prostora bivšeg samostana sv. -akova u Dubrov-niku u kojem se veü provode neke djelatnosti Akademije bio je idealno mjesto za ostvarenje prijedloga i inovativne napretke unutar antropolo-gije kao znanstvenog podruþja. Uzimajuüi u obzir þinjenicu da su se mnoga antropološka istraåivanja u Hrvatskoj u protekla þetiri desetljeüa provodila upravo na obalnim i otoþnim populacijama Dal-macije Antropološki centar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku nastavlja tu tra-diciju dajuüi podršku i poticaj daljnjem teorijskom i empirijskom napretku discipline s obzirom na to da sveukupnost antropologije kao predmeta uzi-majuüi u obzir njezin holistiþki karakter obuhva-üa biološke populacijsko-genetiþke lingvistiþke kulturne i pretpovijesne aspekte ljudskog iskustva. Uz multidisciplinarnost kao prvu kljuþnu znaþajku predviÿenog djelovanja Centra druga je njegova zadaüa inovativnost. )okus diskusija istraåivanja i publikacija koje su proizlazile iz susreta u Cen-tru uvelike pruåa poticaj orijentaciji prema novim razumijevanjima uvjetovanosti ljudskih åivota u vremenu (genetiþkim generacijama i prostoru (ekološkim nišama . Zamišljenu kao mjestu izvo-ÿenja znanstvenih projekata te razmjene znanstve-nih podataka i postignuüa iz razliþitih podruþja bi-ološke i sociokulturne antropologije zadaüa mu je i organizacija razliþitih djelatnosti na meÿunarodnoj razini a po moguünosti i u sastavu Sveuþilišta u Dubrovniku gdje neki antropolozi i þlanovi Hrvat-ske akademije znanosti i umjetnosti veü sudjeluju u nastavi na doktorskim studijima.

hazu.indd 243 11.04.2011. 0