Page 24 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 24

Umjetniþki inventar Strossma\erove galerije poveüan je u razdoblju od 1947. do kraja 1990. za 1.865 novih slika skulptura crteåa i gra¿ka pa je ukupni Iundus iznosio 2.333 umjetnine. To je poveüanje omoguüeno s 25 darovnica. U poslije-ratnom su razdoblju ravnatelji Galerije bili: Antun -iroušek (1946. Albert %azala (1946. – 1947. Ljubo %abiü (1947. – 1951. Zdenko Šenoa (1951. – 1952. Stella Ubel (1952. – 1957. Ljubo %abiü (1957. – 1964. Vinko Zlamalik (1964. – 1991. . Gliptoteku je kao muzejsku ustanovu osnovao nadbiskup zagrebaþki dr. Antun %auer još 1937. a u sastavu se -ugoslavenske akademije nalazi od 1952. godine. Obuhvaüajuüi širok vremenski ras-pon zbirke su izloåene u kronološkome slijedu od 5. st. prije .rista nadalje. )undus Gliptoteke odre-ÿuje grupacije povijesnih zbirki: Zbirka kopija an-tiþkoga kiparstva Zbirka kopija hrvatskih spome-nika od 9. do 15. st. Zbirka kopija istarskih Iresaka od 11. do 16. st. Zbirka kopija steüaka od 13. do 15. st. Zbirka zavjetnih ploþica pomoraca Perasta (iz %oke kotorske Zbirka medalja i plaketa (18. 20. st. i Zbirka modernoga hrvatskoga kiparstva 19. i 20. st. Upravitelji su Gliptoteke bili: Zdenko Šenoa (1952. Miroslav Montani (1952. – 1973. Ana Adamec (1973. – 1984. Ljerka Gašparoviü (1984. – 1989. Mirjana Sakaþ (1989. – 2000. . Gra¿þki kabinet osnovan je 1916. u sklopu Strossma\erove galerije a kao posebna muzejsko- -galerijska jedinica (zbirka crteåa gra¿ka i plakata poþinje djelovati 1949. godine. Dotada je skupljeno mnogo gra¿þkih listova a u .abinet su bile smje-štene na þuvanje Gra¿þka zbirka Sveuþilišne knjiå-nice i Valvasorova zbirka (obje su zbirke kasnije vraüene vlasnicima . Prva je upraviteljica bila Stella Ubel (1951. – 1957. zatim .rsto Hegedušiü (1957. – 1964 Renata Gotthardi Škiljan (1964. – 1989. te Marija .ršiniü (vršiteljica duånosti 1989. – 1990 . Majstorske radionice koje su dotada dje-lovale kao samostalne organizacijske jedinice bile su 1975. pripojene Akademiji i od tada su djelovale kao radne jedinice u djelokrugu Pred-sjedništva Akademije. Akademija je 1986. Maj-storske radionice predala Umjetniþkoj akade-miji u Zagrebu dok je pod upravom Akademije

ostala samo Majstorska radionica za arhitekturu. Restauratorski zavod osnovan je 1948. godine i u to je vrijeme bio jedini takav zavod na podruþju Hr-vatske. Restauratorski se zavod osamostalio 1974. Osim svega navedenoga gotovo su svi Akade-mijini zavodi proširili podruþja svoga djelovanja pa su znanstvenoistraåivaþkomu radu prikljuþili i rad na umjetniþkome polju što se vidi i u promije-njenomu naslovu pojedinih zavoda izvan Zagreba.

—

ZNANSTVENAVI-EûA

Poseban oblik djelovanja Akademije odvijao se i u okviru vijeüa koja su okupljala znanstve-ne radnike i struþnjake iz odreÿenih znanstvenih podruþja. Djelovala su tako u poþetku znanstvena vijeüa za naItu za pomorstvo za promet za zaštitu prirode za daljinska istraåivanja i Iotointerpretaci-ju te za turizam.

Znanstvena vijeüa iniciraju istraåivanja na svojim podruþjima okupljaju istraåivaþe na spe-ci¿þnim istraåivaþkim projektima organiziraju sa-vjetovanja i predavanja uz intenzivnu izdavaþku djelatnost. Neka od njih okupljaju veoma velik broj þlanova (Znanstveno vijeüe za naItu primjerice ima više od 400 þlanova . Uspješan rad znanstvenih vijeüa bio je omoguüen vrlo uskom suradnjom s gospodarskim organizacijama koje su bile zainte-resirane za istraåivanja s podruþja djelatnosti vijeüa te su moralno i materijalno pomagale djelatnost vijeüa.

Osim toga postojali su istraåivaþki centri koji su okupljali znanstvenike i struþnjake odreÿenih znanstvenih podruþja bez obzira na njihovo stalno radno mjesto kao Centar za kemiju organskih prirod-nih spojeva Internacionalni komitet za istraåivanje boksita glinice i aluminija (ICSO%A -ugoslavenski centar za kristalogra¿ju i Centar za teorijsku ¿ziku.

— STRUýNE SLUä%E

Struþne administrativne ¿nancijske i tehniþke poslove za potrebe Akademije obavljaju Struþne

hazu.indd 24 11.04.2011. 0