Page 237 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 237

60. obljetnici N. Tesle te naþinili mnoge recenzije radova koji su tiskani u Akademijinim edicijama. U razdoblju 1997. ௅ 2010. þlanovi Razreda dobili su brojne nagrade i priznanja meÿu kojima se istiþu dråavne nagrade za åivotno djelo (H. %abiü -. %oåiþeviü S. -eciü S. -elaska I. Senjanoviü . Razred je objavio i SSomeQiFe preminulim þlanovima: akademiku Vojislavu %egi akademiku Tomi %osancu akademiku Petru .rešimiru ýoliüu akademiku Dragutinu )lešu i akademiku Vladimiru Matkoviüu.

Vojislav %ego (1923. – 1999. zaposlio se u poduzeüu Rade KoQþar u laboratoriju za slabu struju gdje je radio na laboratorijskom ispitiva-nju i izradi laboratorijskih uzoraka za teleIoniju. Nakon toga postavljen je za šeIa ispitnih stanica poduzeüa. Nakon Iormiranja Elektrotehniþkog in-stituta poduzeüa Rade KoQþar preuzeo je duånost direktora sektora za mjerne tehnike a 1958. godine izabran je za honorarnog proIesora na Elektroteh-niþkom Iakultetu u Zagrebu 1960. za izvanrednog a 1964. za redovitog proIesora na istom Iakultetu. Svoj rad na Elektrotehniþkom Iakultetu usmjerio je na unapreÿivanje nastave iz predmeta Mjerenja u elektrotehnici i na unapreÿivanje znanstvenog i struþnog rada na podruþju elektriþnih mjerenja. Za potrebe nastave napisao je þetvera skripta i mo-derni udåbenik MjereQja u elektroteKQiFi . Vaåan je njegov rad i utjecaj na unapreÿivanje znanstvenog i struþnog rada na podruþju elektriþnih mjerenja u nas. Stvarajuüi uvjete za takav rad opremio je La-boratorij za metrološka mjerenja na Elektrotehniþ-kom Iakultetu najsuvremenijim mjernim ureÿajima. Glavno podruþje znanstvenih istraåivanja Vojislava %ege bili su problemi mjernih tehnika. Posebno se istiþe rješenje naponske vage za koju je uspio rije-šiti problem osnovne mjerne jedinice koja uzima u obzir þetvrtu jedinicu za elektricitet – jedinicu za koliþinu elektriciteta 1 kulon. Posebno mjesto meÿu mjernim ureÿajima zauzimaju naponske vage koje su nadmašile toþnost postojeüih strujnih vaga i koje omoguüuju veoma precizno mjerenje napo-na. Rezultati mjerenja pomoüu tih naponskih vaga priznati su na CoQfereQFe oQ PreFisioQ EleFtroma-gQetiF MeasuremeQts (CPEM što mu je donijelo

vaåno meÿunarodno priznanje. U najnovijem tipu vage koju je izradio Vojislav %ego za 10 kv i 2 x 5 g s hidrauliþkim upravljaþem još se više sma-njuju interne pogreške. Godine 1996. izabran je u poþasno zvanje Srofessor emeritus u kojem aktivno djeluje u nastavi do kraja åivota i vodi mlade istra-åivaþe u znanstvenom radu. Objavio je velik broj znanstvenih i struþnih radova: godine 1977. knjigu

MjerQi traQsformatori te monogra¿je NaSoQska vaga ]a kv i x grama Laboratorij ]a oSüa i metroloãka mjereQja i MjereQja u elektroteKQiFi

Tomo %osanac (1918. – 2003. radio je od go-dine 1944. kod proIesora Dolenca na bakreno-ok-sidulnom ispravljaþu a od 1945. u tvornici Rade KoQþar na dobivanju ARMO-åeljeza. Projektirao je prvi motor od 6.000 volta za åeljezaru u -eseni-cama. Godine 1947. prebaþen je u %eograd gdje je zapoþeo rad na sinkronim generatorima i ugovorio izradu prvog domaüeg velikog generatora od 24 ti-suüe kilovolta i 10 tisuüa volta za Mariborski otok. Projektirao je nakon toga velik broj generatora uk-ljuþujuüi generatore sa 120 megavata 16 tisuüa volta i 300 okr./min. U isto vrijeme radi u Institutu

Ruÿer Boãkoviü na ciklotronu i razvija primjenu permanentnih magneta u generatorima. U razdoblju 1960. – 1967. obnašao je duånost direktora Instituta

Ruÿer Boãkoviü Godine 1967. ponovno prelazi na Elektrotehniþki Iakultet Sveuþilišta u Zagrebu kao redoviti proIesor. Tamo zapoþinje rad na indukcij-skom grijanju i radi prvi veliki ureÿaj od 3x180 kilovata 300 herca za äeljezaru u Sisku. Izradio je i ureÿaj 20 kilovata 27 megaherca za svariva-nje polivinila. Razvio je aparate za elektroeroziju metala i elektroluþnu obradu metala.

Petar .rešimir ýoliü (1938. – 2000. izabran je 1963. godine za asistenta na .atedri za višu ge-odeziju Geodetskog Iakulteta a 1986. za redovitog proIesora na istom Iakultetu. Doktorat iz podruþja geodezije stekao je u %onnu. P. .. ýoliü dao je znanstvene prinose iz podruþja istraåivanje polja sile teåe u unutrašnjosti Zemlje do plohe geoida. Godine 1975. razradio je originalnu metodu nazva-nu Metoda teåinskih Iaktora za izraþunavanje to-pograIskog utjecaja na otklon vertikalne i ubrzane sile teåe. Na osnovi uspostavljanja novih geoidnih

hazu.indd 237 11.04.2011. 0