Page 230 - 150HAZU-izmjena

Nikola Tesla (1856. – 1943. poþasni þlan -ugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti od 1896. godine osnovnu školu polazio je u Gospiüu realnu gimnaziju u .arlovcu a na studij je išao u Graz i Prag godine 1875. Tesla zapoþinje svoj stvaralaþki rad u %udimpešti godine 1881. Tada je došao na ideju kako riješiti pitanje motora bez ko-mutatora. Rješavajuüi rotacijsko magnetsko polje riješio je pitanja svih strojeva izmjeniþnih struja. Godine 1882. odlazi u )rancusku a 1884. u Ameri-ku. Na :esterQ UQioQu dobiva ¿nancijska sredstva i za nekoliko mjeseci uspijeva razraditi i prijaviti 40 patenata pokrivajuüi time cijeli poliIazni sustav rješavajuüi konaþno primjenu izmjeniþnih struja. Svoje þuveno predavanje o poliIaznom sustavu motora generatora i transIormatora odråao je 16. svibnja 1888. godine. Potvrda njegovu poliIaznom sustavu bila je elektrana na Niagari koja je nazva-na po njemu Tesla-Niagara puštena u pogon 1895. godine. Tesla je bio uvjeren da se visokom Irekven-cijom postiåu puno bolji rezultati te se prebacuje na to podruþje. Najprije je riješio Àuorescentnu rasvjetu; zato je naþinio generatore povišene Ire-kvencije uz primjenu rezonantnog sklopa. Nakon toga prelazi na primjenu visoke Irekvencije u ko-munikacijama. Veliki poåar 1895. godine uništio je njegov laboratorij u NeZ <orku u vrijeme kad se spremao objaviti pronalazak ; -zraka. Rad je umje-sto njega objavio R|ntgen ali je Tesla uspio objavi-ti potpunu tehniku rada s ; -zrakama. Istovremeno izlaze njegovi patenti o nizu prekidaþa struje visoke Irekvencije prilagoÿenje više krugova hlaÿenje tekuüim zrakom; tada obavlja konaþna ispitivanja komuniciranja oko zemaljske kugle i 1891. godine objavljuje tu moguünost zamišljajuüi Zemlju kao rezonator s vlastitom Irekvencijom titranja 6 her-ca. S tim u vezi odråao je predavanja u Londonu i Parizu 1892. godine; izlaganja su bila revolucionar-

na i mnogim su znanstvenicima pribliåila ideju o svijetu ¿zike i moguünostima rješavanja pojedinih problema. %ila je to priprema za istraåivanja u Co-lorado Springsu 1899. godine i izgradnju svjetske stanice na Long Islandu pokraj NeZ <orka. Time je Tesla naþinio temelje buduüoj radioIoniji koja se poþela izgraÿivati odmah nakon Prvog svjetskog rata a da pritom nije bilo ni spomenuto da se gradi na osnovi ideja Nikole Tesle. Istovremeno se po-javljuje njegov pronalazak daljinski upravljanog broda uz demonstraciju na rijeci Hudson. Tako je naznaþen poþetak automatizacije pogona – posebno brodova. .asnije je patentirao parnu turbinu bez lopatica i ventile bez pokretnih dijelova. Pisao je mnogo: 73 priloga u raznim struþnim þasopisima 30.000 dokumenata tehniþke i znanstvene doku-mentacije; dobio je 29 diploma i priznanja raznih sveuþilišta akademija i društava; jedan krater na Mjesecu nazvan je njegovim imenom. Na skupštini þlanova -ugoslavenske akademije znanosti i umjet-nosti odråanoj 17. prosinca 1896. godine izabran je za poþasnog þlana. Godine 1956. u povodu 100. obljetnice njegova roÿenja usvojena je jedinica magnetske indukcije i nazvana „tesla“ što je naj-veüe priznanje koje istraåivaþ moåe dobiti. Nikola Tesla umro je 7. sijeþnja 1943. godine u njujorškom hotelu NeZyorker . Po njegovoj åelji sva je njegova ostavština prenesena u muzej u %eograd kao i urna s njegovim pepelom.

Nakon obnove Akademije 1947. godine po-dijeljen je tadašnji Matematiþko-SrirodoslovQi

Odjel ]a SrirodQe i mediFiQske Qauke . U razdoblju 1947. – 1997. godine kada je utemeljen Razred za tehniþke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u podruþjima tehniþkih znanosti ra-dili su akademici: -erko Alaþeviü (1876. – 1963. redoviti þlan 1950. -osip Lonþar (1891. – 1973.; dopisni þlan 1937. redoviti þlan 1947. Rajko .uševiü (1894. – 1966. 1948. Milivoj Petrik (1894. – 1979.; izvanredni þlan 1953. redoviti þlan 1968. Hrvoje Poåar (1916. – 1991.; izvanredni þlan 1965. redoviti þlan 1975. Tomo %osanac

Page 230 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

Page 230 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf