Page 187 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 187

Slavko %atušiü Aleksandar )laker RaIo %ogišiü Matko Peiü Vladimir Popoviü Zvane ýrnja Slav-ko Mihaliü Slobodan Novak Šime Vuþetiü Vlatko Pavletiü i Antun Šoljan a þlanovi suradnici Oto Šolc )rano ýale -osip %arkoviü Maja %oškoviü Stulli %ranko Heüimoviü Nedjeljko Mihanoviü Nikola Miliüeviü Nikola %atušiü Dubravko -elþiü Miroslav Šicel i Ivan Aralica. Dopisnim þlanovi-ma na prijedlog ovog Razreda izabrani su Vesna Parun proI. dr. -osip Matešiü (Mannheim proI. dr. Stanko Lasiü (Amsterdam proI. dr. Reinhard Lauer (G|ttingen i Veselko .oroman (Sarajevo . U istom razdoblju umrli su Ervin Šinko (1898. – 1967. Gustav .rklec (1899. – 1977. Slavko %atušiü (1902. – 1979. Dobriša Cesariü (1902. – 1980. Miroslav .rleåa (1893. – 1980. No-vak Simiü (1906. – 1981. Ivan Donþeviü (1909. – 1982. Šime Vuþetiü (1909. – 1983. Marijan Matkoviü (1915. – 1985. Marin )raniþeviü (1911. – 1990. i -ure .aštelan (1919. – 1990. .

—

RAZDO%L-E 1991. – 2000.

Demokratska preobrazba i uspostava pune dr-åavne neovisnosti Republike Hrvatske nametnula je i potrebu novog Zakona o Akademiji i novog Statuta. Razred za suvremenu knjiåevnost pozdra-vio je promjenu imena Akademije smatrajuüi je i potrebnom i opravdanom i logiþnom ne samo s obzirom na politiþke nego i stvarne razloge koji proizlaze iz ukupne gotovo 130-godišnje djelat-nosti Akademije: njezino se znanstveno i kulturno djelovanje uvijek odvijalo u krugu hrvatskih tema i u granicama hrvatskoga prostora pa je ona da-kle svojom usmjerenošüu bila zapravo Krvatska od samoga svog poþetka. Novim Statutom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Razred za suvre-menu knjiåevnost preimenovan je u Razred za knji-åevnost s jasnim obrazloåenjem da se ovaj razred ni do sada nije orijentirao samo na unapreÿivanje suvremene hrvatske knjiåevnosti nego i na istra-åivanje one starije iz pretpreporodnog razdoblja.

U danima velikosrpske agresije na Hrvatsku protjerivanja zlostavljanja i ubijanja Hrvata te ra-zaranja hrvatskih gradova i sela Razred sudjeluje u donošenju svih vaånijih Akademijinih izjava o situaciji u Hrvatskoj a pojedini þlanovi Razreda zauzimaju istaknuta mjesta u politiþkim instituci-jama Republike Hrvatske u Vladi i Saboru kao i u najuglednijim kulturnim društvima i organiza-cijama i to od samog poþetka osamostaljenja i u najteåim ratnim godinama. Vlatko Pavletiü bio je ministar u prvoj demokratskoj Vladi i zatim pred-sjednik Hrvatskog dråavnog sabora predsjednik Sabora bio je i Nedjeljko Mihanoviü Ivan Aralica bio je potpredsjednik äupanijskog doma Sabora a Dubravko -elþiü potpredsjednik Matice hrvatske i potom zastupnik u Zastupniþkom domu Hrvatskog dråavnog sabora. Istodobno Razred nastavlja svo-jom redovitom djelatnošüu s posebnim obzirom na aktualna pitanja hrvatske kulturne prakse. Na svojim sjednicama Razred temeljito raspravlja o naþelima za usavršavanje hrvatskog pravopisa smatrajuüi da to nije samo jezikoslovno nego i knjiåevno pitanje.

Razred i nadalje redovito prati i potiþe na-kladništvo u Akademiji priprema niz zbornika (o Petru Šegedinu Dragutinu Tadijanoviüu Dobriši Cesariüu od kojih su potonja dva i tiskana u su-nakladništvu s izdavaþkom kuüom Mladost . Izašao je 452. svezak Rada s prilozima þlanova Razre-da a pripremane su i nove knjige tog zbornika. Tiskana su dva nova sveska %enešiüeva RjeþQika Krvatskoga kQjiåevQog je]ika . Raspravljajuüi o daljnjem radu na tom djelu Razred je upozorio na potrebu bitno drukþijeg odnosa prema jeziku u dje-lima hrvatskih pisaca. Zakljuþeno je da spomenuti %enešiüev RjeþQik mora biti i svojevrsna povijest hrvatskoga knjiåevnog jezika zato u nj mogu uüi samo primjeri iz vjerodostojnih autorskih izdanja pojedinih djela u kojima nema tragova lektorskog neprimjerenog leksiþkog i morIološkog „posuvre-menjivanja“.

Razred je odluþio da üe se u okviru svojih mo-guünosti pridruåiti izuþavanju knjiåevne i kulturne povijesti hrvatske manjine u Austriji Maÿarskoj ýeškoj i Slovaþkoj. Prati obnovu Narodnog doma

hazu.indd 187 11.04.2011. 0