Page 170 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 170

5. MeÿuQarodQa suradQja – %ivši Meÿuaka-demijski odbor za onomastiku kojemu je sjedište bilo u našoj Akademiji organizirao je nekoliko ono-mastiþkih konIerencija: u Tivtu (1973. Skoplju (1977. Mostaru (1981. Portoroåu (1983. D. Milanovcu (1985. Prištini (1987. Danilovgra-du (1990. . ReIerati s tih konIerencija objavljeni su u posebnim zbornicima. Od 1991. Razred za ¿lološke znanosti HAZU trijenalno organizira Sko-kove etimoloãko-oQomastiþke susrete . Posljednji je odråan u Gospiüu 2010. godine.

Neki pripadnici Odbora za onomastiku HAZU djelatni su þlanovi svjetskih (i slavenskih onoma-stiþkih vijeüa redovito sudjeluju na meÿunarodnim onomastiþkim kongresima i na tematskim konIe-rencijama za slavensku onomastiku te su ukljuþeni u meÿunarodne onomastiþke projekte u kojima sudjeluju svojim znanstvenim prilozima. Cjelokupan onomastiþki rad u Hrvatskoj u koji je posve ukljuþena Akademija opisan je u knjizi P. Šimunoviüa Uvod u Krvatsko imeQoslovlje (2009. .

— ETIMOLOGI-A

Etimološke škole i strujanja najbolje se ocr-tavaju u etimološkim naznakama u velikom Aka-demijinu RjeþQiku . Tradicionalna romantiþarska etimologija prisutna je u svescima što ih je obradio Ĉuro Daniþiü temeljeüi se na svojim KorijeQima (Zagreb 1877. . Znatno suvremenije gledanje na etimologiju pokazuje u svojoj obradi RjeþQika Pero %udmani koji u tumaþenju nekih leksema jadran-skog areala ide ispred svoga vremena i prije pojave %artolijeva djela Das DalmatisFKe jednoznaþno zakljuþuje o ostatcima „iz romanskoga jezika što se negda govorio u primorju“ ili „iz primorskoga jezika romanskoga“. %udmanijeve su etimologije veü potpuno osuvremenjene i govore o njegovu poznavanju tek nastupajuüe mladogramatiþarske škole. Etimološku metodologiju tog pravca dosljed-no üe kroz svoju polustoljetnu etimološku aktivnost slijediti Petar Skok utemeljitelj etimologijske dis-

cipline u nas i neprijeporni svjetski autoritet za bal-kansko-romansku i juånoslavensku etimologiju. Od njegova prvog priloga pa sve do posmrtno objavlje-nog velikog Etimologijskog rjeþQika Krvatskoga ili srSskoga je]ika I-IV (Zagreb 1971. – 1974. više od dvije stotine priloga izašlih ispod Skokova pera obogatilo je našu i svjetsku etimološku literaturu. %ilo da je izuþavao imena mjesta ili stvari ime-na ljudi ili åivotinja åive ili ugasle terminologije Skok se iskazao kao nedostiåan i pronicljiv otkri-vaþ postanja rijeþi na svekolikom juånoslavenskom i balkanskom prostoru. Udario je temelje i ostavio neizbrisiv trag u svim disciplinama koje se oslanja-ju na etimologijske spoznaje i zakljuþke: u leksiku u toponimiji svim onomastikama ¿tonimiji i zoo-nimijama. Istraåivanja postanja uvijek je postavljao u središte raznovrsnih grana jezikoslovlja: puþkog i srednjovjekovnog latiniteta bizantologije dalma-tistike balkanologije meridioslavistike albanolo-gije turkologije i konvergencija izmeÿu pojedinog sustava na juånoslavenskom prostoru. I njegova strogo specijalistiþka djela jednako kao i popu-larizatorske sinteze predstavljaju pouzdanošüu podataka bogatstvom inIormacija i izvanrednim povijesnim i jeziþnim analizama uzor etimologij-ske metode i polaznu toþku za kasnija istraåivanja kojima su se njegovi nastavljaþi obilato koristili naravno prilazeüi etimološkim pitanjima u duhu svojega vremena i sluåeüi se metodama koje im je otkrila nova strukturalistiþka lingvistika. Na taj su naþin u Skokovoj brazdi nastali znaþajni prilozi u izuþavanju dalmatsko-mletaþke konvergencije

Dalmatski elemeQti u mletaþkim SisaQim dokumeQ-tima stoljeüa äarka Muljaþiüa; pitanja dalmat-ske diItongacije: Da li je veljotska diftoQgaFija romaQska" Petra Guberine; leksiþkih veza govora juåne Italije i naše obale: LItalia meridioQale Fome FeQtro dirradia]ioQe degli elemeQti greFi Qei di-aletti serbo-Froati della Dalma]ia Vojmira Vinje i navlastito brojni etimologijski prilozi s podruþja ro-mansko-slavenske (talijansko-hrvatske konvergen-cije na -adranu npr. Vojmir Vinja: CoQtributioQs dalmates au R E : de : Meyer Lbke I-III; äar-ko Muljaþiü: Dalmatske studije I-III i Etimoloãke i leksikologijske biljeãke . .ao nastavak Skokovih

hazu.indd 170 11.04.2011. 0