Page 150 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 150

Hrvatska ¿lologija svoje najdublje tragove ostavila je u izdanjima Hrvatske akademije zna-nosti i umjetnosti.

U svim dosadašnjim prikazima o radu Aka-demije moåe se zapaziti da se ¿lološke znanosti vezuju uza sam poþetak njezine djelatnosti. Ta po-vezanost ima svoje uporište i u prvim Pravilima

Akademije gdje veü u þlanku 1. stoji kako je svrha Akademije da samostalno istraåuje i unapreÿuje znanosti i umjetnosti a osobito pak da skrbi o pro-uþavanju jezika i knjiåevnosti. .ao izraz te skrbi Akademija prihvaüa u svoje prvo þlanstvo najbolje ondašnje ¿lologe Vatroslava -agiüa Ĉuru Daniþi-üa )rana .urelca Armina Paviüa i AdolIa Vebera Tkalþeviüa te organizira rad na velikom RjeþQiku Krvatskoga ili srSskoga je]ika . )ilolozi Ĉuro Dani-þiü Vatroslav -agiü %ogoslav Šulek August Mu-siü Dragutin %oraniü i Milan Moguš bili su tajnici Akademije (glavni ili knjiåevni ili gospodarski Veljko Gortan i Milan Moguš potpredsjednici a Tomo Maretiü Tomo Matiü i Milan Moguš pred-sjednici. )ilološke se rasprave nalaze na stranicama

Rada veü od njegova prvog broja (1867. a zatim u Akademijinim edicijama koje se pojavljuju takoÿer u prvim godinama odnosno prvim desetljeüima djelovanja kao što su LjetoSis StariQe ZborQik ]a QarodQi åivot i obiþaje JuåQiK SlaveQa Graÿa ]a Sovijest kQjiåevQosti Krvatske Djela JugoslaveQske akademije . Ta se praksa uspješno nastavila pošto je Razred zapoþeo u naše vrijeme izdavati specijalizi-rane ¿lološke þasopise i to: Hrvatski dijalektoloãki ]borQik izlazi povremeno od 1956. a objavljeno je do sada 16 knjiga (urednici Mate Hraste 1956. – 1966.; %oåidar )inka 1973.; %oåidar )inka i Milan Moguš 1977. – 1997.; Milan Moguš 1999. – 2000.; Mira Menac-Mihaliü od 2002. )ilologija izlazi redovito od 1957. a objavljena su 44 sveska (ured-nici Mirko Deanoviü Mate Hraste -osip Torbarina 1957. – 1970.; Mirko Deanoviü Miroslav Šicel -osip Torbarina 1973.; glavni urednici RudolI )ili-poviü 1978. – 2000. Dalibor %rozoviü od 2000. do 2008; August .ovaþec od 2008. . Razred je potpo-magao izlaåenje RasSrava IQstituta ]a je]ik (prve dvije knjige dok je Institut bio u sklopu Akademi-je i þasopisa OQomastiFa JugoslaviFa (koji je kao

glasilo Meÿuakademijskoga odbora za onomastiku poþeo izlaziti 1969. u Ljubljani a nastavio od 1973. u Zagrebu kao þasopis Razreda za ¿lološke znano-sti . Pod novim imenom )olia oQomastiFa CroatiFa izlazi od 1992. Dosad je izašlo 18 svezaka (glavni urednik Petar Šimunoviü 1992. – 2009. a od tada Dunja %rozoviü Ronþeviü .

%uduüi da je Akademija od svoga poþetka ista-knula kao poseban zadatak brigu „oko hrvatskoga jezika i njegovih knjiåevnih spomenika“ od 1869. godine „izdaje na sviet“ kritiþka izdanja starohrvat-skih knjiåevnih tekstova u ediciji Stari SisFi Krvatski (do sada su izašle 43 knjige .

Osim toga u novije se vrijeme objavljuju i dje-la starih hrvatskih pisaca latinskoga izraza u ediciji

Hrvatski latiQisti (do sada je izašlo 10 knjiga jer su i ti tekstovi sastavni dio hrvatske knjiåevnosti. Razumije se da su ¿lolozi þlanovi Akademije sudjelovali i u drugim þasopisima u Akademiji i izvan nje u zemlji i inozemstvu.

ýlanovi Razreda za ¿lološke znanosti (ranije:

Ra]reda Kistoriþko-¿lologiþkog poticali su unu-tar Akademije osnivanje mnogih radnih skupina povjerenstava odbora vijeüa i drugih sliþnih or-ganizacijskih jedinica radi što e¿kasnijeg i dugo-roþnijeg djelovanja u mnogim ¿lološkim projek-tima odnosno radi rješavanja odreÿenih zadataka. Tako u okviru Razreda za ¿lološke znanosti djeluju sada ovi odbori: Odbor za leksikogra¿ju Odbor za dijalektologiju Odbor za onomastiku Odbor za etimologiju Odbor za orijentalistiku Odbor za hrvatski latinizam. ýlanovi Razreda sudjeluju na mnogim nacionalnim i meÿunarodnim projektima. Temelje za uspješan ¿lološki rad postavili su u Akademiji ugledni ¿lolozi. Mnogi od njih postali su þlanovi i drugih akademija. Uspješno zapoþet rad neprekidno se nastavlja. Znanstveni doprinos ¿lologa þlanova Akademije razmotrit üemo u okvi-ru pojedinih veüih podruþja ¿lologije.

Od þetiriju prvotnih „glavnih strukah zna-nosti i umjetnosti“ koje je obuhvaüala Akademi-ja ¿lologija je organizacijski ušla u okvir prvog

Ra]reda Kistoriþko-¿lologiþkoga . Prva tri prava þlana toga Razreda bila su: )ranjo Raþki ujedno i prvi predstojnik Razreda zatim Vatroslav -agiü i

hazu.indd 150 11.04.2011. 0